Tema njenog doktorata bila je kako bilingualni mozak interpretira određene složenice čiji morfemi potiču iz njemačkog i engleskog jezika prilikom čitanja, piše Oslobođenje.
Impozantna biografija
Nina Đumrukčić rođena je u Sarajevu 1992. godine. Dodiplomski studij engleskog jezika i književnosti završila je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu kao dobitnica srebrene značke, a godinu dana bila je stipendistkinja ERASMUS MUNDUS programa razmjene na Univerzitetu u Varšavi.
Na početku studija učlanjuje se u organizaciju AIESEC i kao predavačica učestvuje na više od 20 konferencija u Bosni i Hercegovini, Poljskoj, Belgiji, Švicarskoj, Austriji i Estoniji, predstavlja Bosnu i Hercegovinu kao članica Nacionalnog izvršnog odbora u Grčkoj i Rusiji, te organizuje Međunarodni kongres u Egiptu za više od 700 mladih iz više od 120 zemalja.
Odlazi na praksu na Univerzitet Yale u Americi gdje održava seminare i radionice dodiplomskim studentima. Nakon ponuda šest vodećih univerziteta u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, odlučuje se za master studij na prestižnom Univerzitetu u Heidelbergu gdje završava studij s najvećom ocjenom i pohvalom za uspjeh.
Predstavila je svoje naučno-istraživačke radove na konferencijama na univerzitetima u Kentu, Lyonu, Kaljariju kao i na Međunarodnom Burch univerzitetu i Univerzitetu u Sarajevu. Objavila je više publikacija u području primijenjene lingvistike.
Članica je brojnih akademskih udruženja kao što su Asocijacija za poetiku i lingvistiku, Međunarodno udruženje za studij engleskog jezika, Lingvističko društvo u Americi i Lingvistička asocijacija Velike Britanije. Osim toga, članica je postdiplomske akademije za društvene nauke na Univerzitetu u Heidelbergu.
“Doktorat iz lingvistike na Univerzitetu u Heidelbergu upisala sam 2017. godine“, kaže Nina Đumrukčić.
“Od 2018. do 2019. godine studirala sam, prvo na Oxford univerzitetu, a zatim na Cambridge univerzitetu. Na Oxfordu je moja druga supervizorica i tu sam radila u njenom laboratoriju za jezik i mozak. Nakon toga vratila sam se u Heidelberg i doktorski studij sam završila – odbranila prije desetak dana, tako da ću dobiti diplomu sa Heidelberg univerziteta u Njemačkoj. Tema mog doktorata je kako bilingualni mozak interpretira određene složenice čiji morfemi potiču iz njemačkog i engleskoj jezika prilikom čitanja“, dodaje.
Kakve utiske nosite sa doktorskih studija?
– Zaista moraš biti veoma motivisan, samostalan i odgovoran da bi uspješno završio doktorski studij. Ja sam uživala u istraživanju, a moje supervizorice su mi dale slobodu da izučavam temu koja mene zanima.
Međutim, budući da sam sve vrijeme bila zaposlena kao asistent na Univerzitetu i predavala, a pored svog doktorata radila na drugim projektima, ponekad sam morala raditi na doktoratu navečer kada dođem s posla, preko vikenda, praznika itd. Smatram da doktorski kandidat treba, zaista, voljeti ono čime se bavi.
Studirali ste i bavili se istraživačkim radom u više zemalja, na više univerziteta, gdje vam je bilo najbolje?
– Studirala sam u Poljskoj (Univerzitet u Varšavi), BiH (Filozofski fakultet u Sarajevu), Njemačkoj (Univerzitet u Heidelbergu), Velikoj Britaniji (Oxford univerzitet i Cambridge univerzitet). Najviše mi se dopalo raditi i studirati na Oxfordu zbog odličnih uvjeta za rad, najsavremenije opreme i rada u timu s predivnim ljudima koji su mi postali bliski prijatelji. Pored toga, volim univerzitete koji imaju dugu i bogatu tradiciju tako da mi je bilo fascinantno obilaziti koledže u Oxfordu svaki vikend.
Šta trenutno radite i kakvi su vam daljnji planovi, jesu li vezani za BiH ili neku drugu zemlju?
– Trenutno sam zaposlena kao postdoktorska istraživačica na Univerzitetu u Kelnu, do naredne godine. Planiram aplicirati za razne grantove i nastaviti se baviti naučno-istraživačkim radom. Izučavanje lingvistike pričinjava ogromno zadovoljstvo i ispunjava me, tako da se nadam da ću u budućnosti nastaviti izučavati teme koje me zanimaju. Također se nadam da ću nastavljati pohađati konferencije gdje mogu dijeliti svoje radove sa akademskom zajednicom, kao i učiti od drugih, i da ću imati priliku objaviti još više svojih naučnoistraživačkih radova.
U kontaktu sam sa svojim bivšim mentorima, profesorima i kolegama na matičnom fakultetu u Sarajevu. Nadam se da ćemo nastaviti sarađivati i ukoliko bude prilike, možda, jedan dio svoje akademske karijere provedem i u Sarajevu. To je moja velika želja. Veoma mi je bitno i da prenesem znanje koje sam stekla na nekim od vodećih univerziteta na naše generacije u Bosni i Hercegovini.
– Uvijek se rado vratim na svoj matični fakultet u Sarajevu da diskutujem o nauci sa svojim bivšim profesorima i kolegama. Dugoročno imam cilj da, ukoliko budem u mogućnosti, osnujem fondaciju za stipendiranje studenata iz Bosne i Hercegovine. Iz ličnog iskustva sam vidjela koliko malo ima prilika za finansiranje za studente iz Bosne i Hercegovine, a za nas su visoke školarine.
Ja sam odbila ponude za postdiplomski studij na univerzitetima u Cambridgu, Edinburgu, King’s College Londonu i Durhamu jer nisam dobila pune stipendije koje uključuju i školarinu i naknadu za životne troškove. Smatram da ima mnogo potencijala i veoma inteligentnih i ambicioznih mladih ljudi u Bosni i Hercegovini kojima treba pružiti priliku.
S obzirom na to da ste živjeli i živite na različitim stranama svijeta, zanima nas kako na Vas gledaju kad im kažete da ste Bosanka?
– Iz mog iskustva, većina ljudi želi da nauči nešto novo o našoj kulturi i načinu života. Budući da sam odrasla uz oca koji je diplomata, od malih nogu sam naučila kako da predstavljam svoju domovinu s ponosom. Čak sam sa devet godina upoznala princezu Aleksandru na sajmu ambasada u Londonu. Kroz studentsku organizaciju AIESEC sam imala priliku da budem kulturološka ambasadorica za svoju državu na mnogim konferencijama i to sa sobom nosi određeni dio odgovornosti.
AIESEC mi je pružio mogućnost da sklopim prijateljstva s ljudima iz čitavog svijeta, od kojih neki nisu nikada upoznali nekoga iz Bosne i Hercegovine. Ponekad ljudi nisu bili sasvim upućeni u savremena dešavanja u našoj državi, tako da ih uvijek sa zadovoljstvom upoznajem sa svojom rodnom zemljom, našim običajima i tradicijom. Smatram da, ako ja poštujem tuđe vrijednosti i kulturu, oni će se, također, tako, odnositi prema meni, kaže dr. Nina Đumrukčić.
