Kod proizvodnje krumpira velika se pažnja posvećuje pripremanju gomolja za sadnju. Primjerice, za postizanje većeg i kvalitetnijeg prinosa potrebno je obaviti biološku obradu sjemenskog gomolja koja podrazumijeva postupak naklijavanja, a mnogi prozvođači se odlučuju i za rezanje gomolja iako struka to ne preporuča.
Zbog naklijalih gomolja dolazi do bržeg i ravnomjernijeg nicanja
Procesom naklijavanja krumpir brže dospijeva za berbu, zatim ranije dolazi do zatvaranja sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skraćuje se vegetacija i povećava prinos. Ovaj postupak se obavlja 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, čistim i osvijetljenim prostorijama koje se mogu provjetravati.
Gomolji se tijekom naklijavanja stavljaju u drvene ili plastične gajbice, a za proizvodnju mladog krumpira se trebaju birati sitniji gomolji jer oni daju manji broj stabljika zbog čega je moguće ranije vađenje mladog krumpira.
Tijekom naklijavanja temperatura u prostoriji bi trebala biti od 12 do 15°C uz relativnu vlagu zraka od 85 do 90%. Važno je temperaturu, vlagu i jačinu svjetlosti mijenjati kako bi dobili zdrave klice kao i okretati gomolje jednom do dva puta tijekom naklijavanja kako bi svaki gomolj bio podjednako izložen svjetlosti.
Naklijavanje treba započeti 8 do 10 tjedana prije sjetve. Dužina procesa ovisi o sorti, a u prosjeku traje od 35 do 60 dana. Neki proizvođači režu već naklijale gomolje, a neki ih režu nakon procesa. Važno je samo pridržavati se uputa.
Rezidba gomolja se obavlja oko desetak dana prije sadnje
Gomolji se obično režu zbog nedostatka sadnog materijala ili zbog bržeg umnožavanja kvalitetnog sjemena ili jednostavno radi uštede. Rezidba gomolja krumpira se uglavnom primjenjuje kod krupnijih sorata, a u proizvodnji sjemenskog krumpira ne preporučuje se rezanje jer postoji mogućnost prenošenja virusa. Ipak, ukoliko se ukaže potreba, to treba obaviti na pravilan način.
Rezidba gomolja se obavlja pet do deset dana prije same sadnje kako bi rana nastala uslijed rezanja potpuno zacijelila. Ona sa zacjeljivanjem počinje 12 do 18 sati poslije reza, a pri optimalnoj temperaturi i vlažnosti zraka se stvara zaštitna opna koja štiti gomolj od raznih uzročnika bolesti.
Važno je dezinficirati nož i rezati gomolje uzdužno
Nož je prije rezanja potrebno dezinficirati u otopini alkohola ili na otvorenom plamenu, a mogu se rezati gomolji i s klicom i bez nje. Treba ih rezati po uzdužnoj osi, kako bi približno jednak broj okaca bio na obje polovice. Međutim, iako se to ne preporuča, krupni naklijali gomolji se ponekad režu i poprečno, a u tom slučaju se odsijeca samo vršni dio koji sadržava najveći broj klica. Temperatura gdje se čuvaju rezani gomolji bi trebala biti od 15 do 20°C uz vlagu zraka od 60-85%.
Iako rezane gomolje neki odmah nakon reza sade u tlo to se ne preporuča, pogotovo ako je ono hladno i vlažno jer može doći do njihovog brzog propadanja. Rezani krumpir ima manji rodni potencijal i potrebno ga je saditi gušće, a preporučen razmak je od 25 do 28 cm.
