Karcinomi su odgovorni za smrt više od osam miliona ljudi širom svijeta godišnje, od čega četiri miliona umre u najproduktivnijoj životnoj dobi, a broj oboljelih u globalnom je porastu.
Međutim, tačan broj pacijenata u Bosni i Hercegovini je nepoznat, jer na nivou države ne postoji registar oboljelih od ove zloćudne bolesti. Izgleda da su se i aktivisti umorili od pozivanja na uspostavljanje ovog registra pa se o njemu u posljednje vrijeme ništa ne može čuti.
Bolnički nivo
Prema podacima globalne zdravstvene statistike (GLOBOCAN), broj novooboljelih od ove zloćudne bolesti u 2020. godini u BiH iznosio je 14.637.
Maja Banjin, ugledna doktorica i svjetski priznata stručnjakinja iz onkologije, govorila je o značaju ovog registra.
Bitno je imati registar za oboljele od raka jer bi se tako moglo pratiti koliko je ljudi u određenoj regiji bolesno, zatim trend povećanja malignih bolesti u cijelosti, kao i rezultati liječenja, pa bi se mogle praviti paralele između naših i rezultata u svijetu. Onda bi se mogao praviti plan za daljnje dijagnostičke i terapijske modalitete koje zemlja treba uvesti da bi se poboljšao kvalitet skrbi za maligne pacijente i zdravu populaciju. Moram reći da decenijama radim kao onkolog i decenijama se ta ista tema, odnosno problem potrebe za nacionalnim registrom provlači i nikada nije riješen - rekla je dr. Banjin.
Navodi da on ne postoji ni na nivou FBiH, ali da se na kantonalnim nivoima vode bolnički registri.
Stadij otkrivanja
U BiH su najzastupljenije maligne bolesti dojke, prostate, pluća i debelog crijeva. Doktorica Banjin navodi da se prema incidenciji ne razlikujemo od zapadne populacije.
Međutim, ono u čemu se razlikujemo jeste stadij bolesti u kojem se ona dijagnosticira. U svijetu se radi o ranom stadiju, kada je bolest izlječiva. Mi, nažalost, zbog neadekvatnih sekundarnih prevencija još imamo vrlo uznapredovale stadije - upozorila je dr. Banjin.
Maid Đelilović, koordinator za medije Udruženja liječenih i oboljelih od karcinoma „Rubin“ Hadžići, također ukazuje na potrebu osnivanja registra na državnom nivou.
Da imamo registar, znali bismo tačan broj oboljele populacije, znalo bi se na koje područje da se usmjere preventivni pregledi, a bila bi poznata i tipizacija karcinoma - kazao je Đelilović.
Vrijeme ažuriranja
Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, regionalni centri Instituta za javno zdravstvo RS vode registre za teritoriju za koju su nadležni. U izvještaju predstavljenom na stranici Instituta za javno zdravstvo RS navedeno je da je prisutan trend rasta broja novootkrivenih slučajeva. Izvještaj se zbog kompleksnosti prikupljanja podataka ažurira svake dvije godine.
