Sedinom 1970-ih, američki psiholog Merrill Elias počeo je pratiti kognitivne sposobnosti više od hiljadu ljudi u saveznoj državi New York. Cilj mu je bio specifičan: posmatrati povezanost između njihovog krvnog pritiska i funkcije mozga. Nekoliko decenija radio je samo to, ali je na kraju ipak proširio studiju kako bi promatrao i ostale kardiovaskularne faktore rizika, uključujući dijabetes, gojaznost i pušenje. Nije bilo niti najmanjeg nagovještaja da bi njegovo istraživanje dovelo do otkrića vezanog za čokoladu.
Pa ipak, 40 godina kasnije, desilo se upravo to. Kako je studija odmicala, Elias i njegov tim došli su na ideju: Zašto ne pitati ispitanike šta su jeli? Ishrana, nakon svega, ipak utiče na faktore rizika koje je Elias proučavao. Plus, imao je ogroman broj ispitanika na raspolaganju, što je bila savršena prilika da prouči odluke koje ljudi donose kada je ishrana u pitanju. Otkrili su da osobe koje jedu čokoladu bar jednom nedjeljno imaju bolje kognitivne sposobnosti.
Ova otkrića postala su dostupna zahvaljujući interesovanju Georgine Crichton, nutricionistice na Univerzitetu Južna Australija, koja je vodila analize. Ranija istraživanja pokazala su da konzumiranje čokolade za rezultat ima nekoliko pozitivnih učinaka na zdravlje, ali samo se nekolicina istraživanja odnosila na njen efekat na mozak i ponašanje.
U naučnom smislu, konzumiranje čokolade značajno je povezano sa superiornom “vizuelno-prostornom memorijom i organizacijom, radnom memorijom, skeniranjem i praćenjem, apstraktnim rezonovanjem, kao i mini-mentalnim stanjem”. Ali, kao što je Georgine Crichton objasnila, ove funkcije se odnose na svakodnevne zadatke, kao što je pamćenje broja telefona ili liste za kupovinu, ili sposobnost da dvije stvari radite odjednom, na primjer da razgovarate i vozite automobil u isto vrijeme.
Naučnici ne mogu s apsolutnom sigurnošću tvrditi zašto konzumiranje čokolade poboljšava rad mozga. Neki od njih priznaju da su očekivali suprotan efekat – da će čokolada, s obzirom da sadrži šećer, usporiti umjesto poboljšati kognitivne sposobnosti. Ali, imaju nekoliko ideja. Znaju, na primjer, da flavonoidi iz kakaa pozitivno djeluju na ljudski mozak. Godine 2014. došlo se do zaključka da konzumiranje ovog nutrijenta smanjuje određene kognitivne disfunkcije koje se dovode u vezu sa starenjem. Studija iz 2011. otkrila je da flavonoidi iz kakaa pozitivno utiču na psihološke procese. Vjeruje se da povećavaju protok krvi u mozgu, što poboljšava njegove mnogobrojne funkcije. Čokolada, kao kafa i čaj, također sadrži metilksantine, biljne sastojke koji poboljšavaju nekoliko tjelesnih funkcija. Među njima je i koncentracija.
Ipak, iako su mnogobrojna prethodna istraživanja pokazala da postoje, ili bi mogli postojati, trenutni kognitivni efekti konzumiranja čokolade, treba dodati i to da rezultati istraživanja nisu poruka da se sada svi trebamo prejedati ovim slatkišem. Ono što za sada naučnici mogu reći jeste da možemo jesti male količine čokolade bez bojazni da ćemo time uticati na pravilne i zdrave prehrambene navike. Istraživanje još nije završeno. Još ima pitanja koja treba postaviti, mnogo odgovora koje treba dobiti.
