Boravak u prirodi, posebno među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Za aktivnost krpelja su neophodne povoljna temperatura i vlažnost pa se javljaju sezonski. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o vremenskim uvjetima.
Najrasprostranjeniji tzv. šumski krpelj
U kontinentalnim dijelovima je najrasprostranjeniji tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Najugroženiji oni koji su često u prirodi
Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovom prirodnom okolišu.
Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti i dr. pripadaju rizičnoj skupini izloženoj krpeljima.
Najčešća je Lajmska bolest
U balkanskim državama najčešće se pojavljuje Lyme borelioza (Lajmska bolest ili erithema migrans), bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi koja se prenosi ubodom zaraženog krpelja. Simptomi su umor, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži koji se zove erythema migrans.
U roku 2 do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično više od 5 cm i dugo je prisutno (i nekoliko sedmica), a u sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik.
Lajmska bolest liječi se antibioticima
U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja, važno je javiti se svom odabranom liječniku.
Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprečavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama u kojem mogu nastati artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i/ili neuritis (upala živaca).
Kako se zaštititi?
Preporučene mjere zaštite su:
Obući prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
Izbjegavati odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakače.
Hodati obilježenim stazama.
Izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
Primijeniti repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću.
Nakon povratka iz prirode potrebno je presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela).
Potrebno je provjeriti ima li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).
Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može ''pokupiti'' krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
Otuširajte se po povratku iz prirode.
