Ljude sa natprosječnom inteligencijom ne definišu samo visoke ocjene koje dobijaju na testovima inteligencije. Ovi ljudi obično imaju i mnoge druge zajedničke karakteristike.
PAMETNI LJUDI SU NESIGURNI
Paradoksalno, inteligentni ljudi prepoznaju granice svog intelekta i to ih ponekad čini veoma nesigurnima.
Svijest o svojim ograničenjima vodi ih ka stalnom usavršavanju. Manje inteligentni ljudi imaju tendenciju da precjenjuju svoje kognitivne sposobnosti.
ONI SU ISTRAŽIVAČI, RADOZNALI I OTVORENI ZA NOVA ISKUSTVA
Istraživanje objavljeno u časopisu „Journal of Individual Differences“ sugeriše da postoji veza između otvorenosti za nova iskustva i inteligencije.
Čini se da je intelektualna radoznalost koja nas pokreće da učimo o novim kulturama, istražujemo teme i otkrivamo šta je drugačije od nas, dobar pokazatelj inteligencije.
VOLE SAMOĆU
Pametniji ljudi vole usamljenost – istraživanja pokazuju da imaju manje zadovoljstva u međuljudskim odnosima od većine ljudi.
Drugim riječima, pametni ljudi nisu toliko zainteresovani za druženje i imaju manje prijatelja.
IMAJU DOBRU SAMOKONTROLU
Oni sa dobrom samokontrolom ne podliježu trenutnim zadovoljstvima i znaju kako da odlože zadovoljstvo.
Istraživanje objavljeno u časopisu „Psichological Science“ povezalo je sposobnost odlaganja trenutnog zadovoljstva da bi se u budućnosti dobilo veće zadovoljstvo (samokontrola) sa višim rezultatima na testovima inteligencije.
ZABAVNIJI SU
Naučnici sa Univerziteta u Novom Meksiku primijetili su da ljudi sa dobrim smislom za humor obično postižu više rezultate na testovima inteligencije.
I ne samo to, isti istraživački tim je istraživao količnik inteligencije određenih profesija uz napomenu da profesionalni komičari imaju tendenciju da postižu više od prosjeka na testovima inteligencije.
Ova osobina je posebno povezana sa verbalnom inteligencijom.
ONI CIJENE CRNI HUMOR
Ljudi koji imaju dobre rezultate na testovima verbalne i neverbalne inteligencije više cijene crni humor, piše u studiji koju je objavio 2017. časopis „Cognitive Processing“.
UČE NA SVOJIM GREŠKAMA
Ljudska inteligencija se ogledava u sposobnosti učenja iz iskustva i prilagođavanja novim situacijama koristeći naučene pojmove za manipulaciju i poboljšanje okoline.
Jasno je da su osobe sa natprosječnom inteligencijom sposobne da prepoznaju svoje greške i da uče iz njih, kao i da se dobro prilagode svakodnevnim izazovima.
INTELIGENCIJA NIJE APSOLUTNA VRIJEDNOST
Inteligencija se definiše kao sposobnost aktivnog prilagođavanja okruženju.
Efikasna adaptacija se zasniva na kognitivnim procesima kao što su percepcija, učenje, pamćenje, rezonovanje i vještine rješavanja problema.
To nas dovodi do zaključka da inteligencija nije jedan mentalni proces, nije apsolutna vrijednost, već selektivna kombinacija različitih sposobnosti, prenosi psicoadvisor.
