U popularnoj psihologiji postoji jedno zanimljivo načelo koje se naziva „pravilo 90/10“, a riječ je o načinu na koji reagiramo na događaje u okolini. Prema pravilu 90/10, samo 10% našeg života određeno je onim što nam se događa, odnosno utjecajima iz vanjske okoline. Ovih 90% se odnosi na našu unutarnju reakciju na te vanjske podražaje, odnosno reakciju na ovih 10%.
Kako funkcionira pravilo 90/10?
Znamo da različiti ljudi reagiraju vrlo različito u potpuno istoj situaciji. Najbolji primjer toga je stres. Naime, stres se definira kao pojava koja se općenito odnosi na dvije stvari – psihološku percepciju pritiska iz okoline te odgovor tijela na taj pritisak (od metaboličkih do kognitivnih promjena).
Drugim riječima, dok će netko odgodu avionskog leta promatrati kao najgoru stvar koja mu se mogla u životu dogoditi, netko drugi će jedva dočekati još malo slobodnog vremena za odmor, obilazak grada, kavu itd.
Sve ovisi o početnoj reakciji na stvar koja se dogodila, a to ujedno i određuje hoće li nečiji dan završiti ugodno ili neugodno. Prema pravilu 90/10, sve ovisi o nama.
Naša reakcija u slučaju nevolja može ostatak dana, tjedna ili godine učiniti boljim ili lošijim. Ako malo bolje pogledamo, rijetko kad se u svakodnevnom životu oslanjamo na slučajnosti. Većim dijelom sami odlučujemo kako ćemo se osjećati i kakav će nam dan biti.
Život u neizvjesnosti nam nije toliko prihvatljiv oblik preživljavanja, stoga nam je jednostavnije i ugodnije imati plan, ali bitno je ono što se dogodi kada taj plan ponekad krene u krivom smjeru. Jesmo li spremni brzo reagirati i nastaviti dalje s planom B ili cijeli dan žalimo za prvotnim željama?
Bilo bi dobro imati na umu ovo pravilo zato što nam pomaže da zapamtimo kako većinu vlastitih reakcija možemo kontrolirati, točnije njih 90%. To nas također oslobađa beskorisnih emocija koje se javljaju u obliku frustracije kada spoznamo da ovih 10% (nad kojima nemamo apsolutno nikakvu kontrolu) ipak postoji.
Stvar je u tome da ne možemo kontrolirati samo 10% događaja u našem životu. Neke stvari će se jednostavno dogoditi, a nećemo dobiti nikakvo upozorenje za to. Međutim, možemo kontrolirati vlastitu reakciju na te stvari, a ako pogledate malo bolje – 90% je velik postotak. Mnogo toga možete „urediti“ onako kako vi želite, ali samo ako ste svjesni svojih sposobnosti, želja i mogućnosti.
Kada vam pravilo 90/10 može pomoći?
Mnogo je situacija u kojima bismo od ovog pravila mogli imati koristi. Ako uzmete u obzir da je većina ljudskih automatskih misli negativna, činjenica je da ćemo ispravnim reakcijama na te misli spriječiti disfunkcionalne reakcije na podražaje iz okoline.
Prvo što morate prihvatiti jest činjenica da su frustracije dio životne igre. Tada je posebno važno sjetiti se ovih pravila i koristiti vlastitu volju kako nas emocije ne bi bespotrebno zamarale.
Drugo što morate prihvatiti jest činjenica da svatko od nas ima svoja životna pravila i da možete kontrolirati vlastite reakcije kada netko krši vaša životna pravila. Drugim riječima, ako je vaše životno pravilo da nikako ne smijete kasniti (posebno ne na važne sastanke i događaje), vrlo vjerojatno ćete se ljutiti kada vam na važan sastanak zakasni kolega kojemu je najnormalnija stvar kašnjenje jer nije u njegovim životnim pravilima. Tada se javlja frustracija, a vi nakon nje možete odabrati ljutnju ili asertivnost. Više o asertivnoj komunikaciji saznajte ovdje.
Pravilo 90/10 također može pomoći u sljedećim situacijama:
- kada vas netko procjenjuje, kritizira ili prosuđuje – ne možete kontrolirati tuđe kritike jer drugi ljudi imaju pravo razmišljati kako žele, ali možete kontrolirati vrijednost koju stavljate na takve prosudbe te im prestati pridavati važnost jer – ako ne mogu kontrolirati ono što ljudi misle o meni, zašto bih uopće trošila energiju na to?
- ako pogriješite – svatko od nas griješi, a to je sasvim normalno jer „tko radi, taj i griješi“; od pogrešaka možete uvijek naučiti neku dobru lekciju, ali morate prihvatiti da će se one uvijek događati, stoga nemojte sebe previše kažnjavati za pogreške koje je bilo nemoguće iskontrolirati,
- ako drugi ne rade ono što želite – zapamtite da su reakcije drugih ljudi potpuno izvan naše kontrole te da je nerealno zahtijevati od nekoga da bude drugačiji; naša životna pravila nekome ne predstavljaju ništa, a čim prije to sebi posvijestite, spriječit ćete brojne frustracije,
- ako doživite nesretan slučaj – potresi, požari, nemiri, smrtni slučajevi i brojne druge nesreće su sastavni dio života, a znanstvene studije tvrde kako će svako ljudsko biće tijekom života doživjeti oko 20 tisuća nesreća koje mogu biti blaže prirode (npr. pad na ispitu) ili ozbiljnije (npr. gubitak voljene osobe).
Pravilo 90/10, pravilo 90 sekundi i traženje smisla
Kada se nađete u situaciji da se bavite nečim za što znate da ne možete kontrolirati, primijenite pravilo 90/10.
Zapamtite da 90% ovisi samo o vama, a ako dopustite da vas zaokupi ovih 10%, sve što se dogodi izgledat će katastrofalno, iako u stvarnosti čak i nije tako.
Viktor Frankl, utemeljitelj logoterapije, u svojoj knjizi Čovjekovo traganje za smislom je napisao:
Kada više ne možemo promijeniti situaciju, izazov je da se promijenimo. Sve se može uzeti čovjeku, ali jedna stvar – posljednja od ljudskih sloboda – jest da odaberemo vlastiti stav u određenoj situaciji i vlastiti put.
Ta unutarnja sloboda pomogla je Franklu da preživi holokaust, pronađe smisao u svojoj osobnoj tragediji i osnaži se. Odabrao je vlastiti odgovor na okolnosti koje su mu se dogodile, umjesto da pušta tim istim okolnostima da odlučuju za njega. Više o važnosti smisla u životu čovjeka pročitajte ovdje.
Zanimljivo je da su i znanstvenici na temelju nekih neuroloških istraživanja došli do zanimljivog zaključka od 90 sekundi. Naime, kada osoba doživljava reakciju na nešto u svojoj okolini, postoji kemijski proces u trajanju od 90 sekundi koji omogućuje osobi da se odluči kakav emocionalni odgovor će dati na situaciju. Neki se unutar tih 90 sekundi ne mogu sabrati te odlučuju ostati u vlastitoj emocionalnoj petlji. Upravo to je povezano s pravilom 90/10, odnosno negativnim iskustvima (npr. kritike, loše vijesti, kvar, neugodnosti itd.) koje nas nastoje izbaciti iz životnog ritma kojega smo ulovili. To nije zato što imamo lošu sreću ili što se svemir urotio protiv nas.
Kada nas netko ili nešto na taj način pokrene (a to je upravo onih 10%), gubitak kontrole dogodi se kako nismo svjesni da postoji drugi način reakcije na uznemirujuću situaciju. Uvijek imamo izbor reagirati ili ne. Za one koji tvrde da je oslobađanje trenutne emocije za njih dobro je druga stvar. Možda i jest dobro dok stvari ne izmaknu kontroli, dok se netko ne ozlijedi ili dok se šteta može otkloniti. No, možete djelovati preventivno. Zreliji pristup takvim situacijama sastoji se od vježbanja strategija koje će nam omogućiti da pravilo od 90 sekundi iskoristimo prije nego nastane šteta.
Više o strategijama suočavanja sa stresnim situacijama saznajte ovdje.
