Crvena, zelena, žuta, duguljasta, okrugla, slatka i ona ljuta... Obožavana širom svijeta, opjevana čak, napunjena, ukiseljena to je ta paprika. Paprika je jedna od najstarijih kultura, njena historija seže unatrag 2.000 godina, a porijeklo vuče iz srednje i južne Amerike. Dugo vremena, čovječanstvu su bile poznate jedino ljute paprike.
Mijenjaju boju
Kao takve, ove „prave ljutice”, u 15. stoljeću doputovale su španskim brodovima u Evropu. Bile su znane kao „španjolski papar” i koristile se kao začin, ali i lijek. Zanimljivo je kako do 19. stoljeća slatka paprika uopće nije postojala, ona je nastala križanjem pojedinih sorti, a upravo su Španci i Mađari glavni „krivci” što danas možemo uživati u slatkim paprikama.
Kako dozrijevaju, današnje paprike postaju slađe i mijenjaju svoju boju iz zelene u žutu te naposljetku crvenu. Crvena paprika obiluje vitaminom C, no znate li da ga sadrži čak četiri puta više nego narandža? Također je dobar izvor vitamina B i E, betakarotena te prehrambenih vlakana. Njena konzumacija pomaže stvaranju želučanih sokova i tako pospješuje probavu.
Ljekovito djelovanje
Dokazano je da likopen i beta-kriptoksantin iz paprika povoljno djeluju na zdravlje srca i pluća, dok su lutein i zeaksantin važni za zdrave oči. Kapsaicin je spoj iz paprika koji posebno privlači pažnju naučnika. U najvećoj koncentraciji nalazi se u ljutim papričicama, a izvjesne količine ovoga spoja kao i njegove analoge sadrže i neke vrste slatkih paprika.
Kapsaicin ima ljekovito djelovanje jer djeluje antiseptički, a u probavnom sistemu sprječava razvoj bakterija truljenja i poboljšava probavu hrane draženjem sluzokože crijeva. Paradoksalno, pokazalo se da štiti od gastritisa i ulkusne bolesti.
