Budući da sve češće osobe mlađe životne dobi dožive epizode srčanih udara, na tu temu smo razgovarali sa primarijusom dr. Denisom Mačkićem, specijalistom interne medicine i subspecijalistom kardiologom.
"Generalno je povećan broj srčanih udara kod mlađih ljudi. Uzrok tome su nezdrav način života, rijetko ko pješači ili vozi biciklo. Uglavnom voze auta ili korite trotinete. Pušenje, gojaznost koja je sve više prisutna u mlađoj populaciji te velika količina stresa kojoj su izloženi i mlađi zbog opće situacije u društvu", kazao nam je.
Sve veći broj veoma mladih ljudi ima razne vrste oboljenja koja su posljedica ubrzanog stila života.
"Trebaju urednije da žive, da se urednije hrane, da što više praktikuju fizičke aktivnosti pola sata do sat vremena svaki dan. Da izbjegavaju stres koliko je moguće, cigarete", istakao je dr. Mačkić.
Primarijusa smo pitali i da li je povećan broj kardioloških oboljenja zbog pandemije koronavirusa.
"Ne bih rekao da je povezano, jeste u smislu da su ljudi malo zapušteni i nisu dolazili kod ljekara, nije im dostupna bila zdravstvena usluga zbog opće situacije kakva je bila. Dosta je tu ljudi koji se nisu redovno javljali na pregled. Da je direktno povezao sa koronom, ne bih rekao u smislu infarkta", odgovor je.
Pitali smo i koliko se mladi ljudi generalno javljaju kardiolozima na preglede.
"Većinom se javljaju ako imaju nekih problema. Tu je značajan i manjak sistematskih pregleda po kompanijama što je odlična stvar da se na vrijeme uoče i ti rizikofaktori da se mogu moderirati, i da se prepoznaju u što ranijem stadiju i da se ljudima može što prije pomoći", kazao je.
Postoje simptomi na koje bi trebalo obratiti pažnju, a koji su vezani za kardiološka oboljenja i specifično za infarkt miokarda.
"Što se tiče infarkta miokarda ili generalno angine pektoris, to su bol u prsima koja traje duže od pet do deset minuta, bol koja se javlja pri fizičkom naporu, pri hodu uzbrdo ili izlasku na hladno vrijeme. Ako je praćeno preznojavanjem, to je znak da se osoba hitno mora javiti u najbližu zdravstvenu ustanovu", poručio je dr. Mačkić.
Uzroci srčanog udara su ugrušak ili spazam jedne od od arterija koje snabdijevaju krvlju srčani mišić.
"To i ostala slična stanja blokiraju dotok kisika u područje srca, što dovodi do oštećenja ili odumiranja ćelija u tom području. Ovo se najčešće događa u koronarnoj arteriji koja se sužava radi promjena izazvanih aterosklerozom. Oštećena tkiva zauvijek gube sposobnost kontrakcije tog dijela srčanog mišića", piše UKC Tuzla.
Neki od faktora rizika za srčani udar su pušenje, povećan krvni pritisak, dijabetes, hrana bogata masnoćama, visoke koncentracije holesterola u krvi i gojaznost.
Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je došlo do povećanja udjela smrti koje su nastupile kao posljedica srčanih ili moždanih udara za 29 posto od 2000. do 2016. godine. Tokom 2019. godine, 32 posto svih smrti u svijetu nastupilo je kao posljedica kardiovaskularnih bolesti.
