Do sada je, kako javlja 24sata.hr, zabilježeno desetak takvih slučajeva.
Kako je pojasnio prof.dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu, ovaj sindrom pogađa mlađe od 19 godina, koji su prije infekcije virusom SARS-COV2 bili posve zdravi. Rijetko se može dogoditi da se zabilježi i kod starijih od 19 godina, a najstariji pacijent u Hrvatskoj s ovim sindromom ima 22 godine.
- Sindrom o kojem govorimo je imunološki posredovan i javlja se nekoliko dana ili tjedana nakon infekcije virusom SARS-COV2. Varira od posve blage kliničke slike, do teške, koja može prouzročiti pad krvnog tlaka i šok. Može pogoditi bilo koji organski sustav u tijelu, pluća, bubrege, jetru, krvožilni ili središnji živčani sustav, prouzročiti probleme sa zgrušavanjem, kaže prof.dr. Tešović, dodajući da ovaj sindrom traje nekoliko dana i može biti potencijalno smrtonosan ako se ne prepozna vrijeme.
Iako ima određenih razlika, sličan je od prije poznatom Kawasakijevom sindromu, bolesti koja je karakteristična za djecu i očituje se osipom, vrućicom, povećanjem limfnih čvorova i katkada upalom srca i zglobova. No multisistemni inflamatorni sindrom kojeg uzrokuje COVID ipak je nešto novo, što su liječnici prvi puta uočili tek prije nekoliko mjeseci, kada je počela epidemija. Zato, kaže prof. dr. Tešović, nije moguće dati sigurne prognoze ostavlja li trajne posljedice.
Liječi se imunomodularnom terapijom (primjerice, imunoglobulinima i kortikosteroidima), a prof.dr.Tešović ističe da i dalje prate pacijente koji su imali multisistemni inflamatorni sindrom te da su svi za sada dobro. Ove pojave svakako su dokaz kako nema jamstva da COVID kod djece i adolescenata ne može prouzročiti ozbiljne probleme i komplikacije. Jer mnogi, naime, i dalje pogrešno vjeruju da je COVID bolest koja je opasna samo za starije.
