Kasnije se proširio na Daleki istok, a u Evropi se pojavio tokom 13. i 14. stoljeća, najprije u Španiji gdje su ga, kao i na sjever Afrike, donijeli arapski trgovci. U 15. se stoljeću pojavljuje u Italiji, a u 16. stoljeću u Hercegovini.
Uspijeva u toplim i vlažnim predjelima. U početku je biljka patlidžana davala svijetle, neugledne plodove veličine jaja. Kasnije su uzgojem dobiveni patlidžani različite veličine, oblika (okrugli, duguljasti) i boje. Ima obli i prilično veliki plod. Zagasitoplava do ljubičasta boja debele kože njegova je najuočljivija karakteristika.
Izdašan i zdrav
Patlidžan je izdašno povrće, pikantnog okusa. Cijenjene, sjajne i ljubičaste plodove patlidžana, jedinstvenog i ugodnog gorkog okusa i spužvaste teksture, najbolje je konzumirati od augusta do oktobra.
Sirovi patlidžan na 100 g ima 24 kcal energije, a sadrži 1,01 procenat proteina, 0,19 procenata masti i 5,7 procenata ugljikohidrata, 3,4 posto dijetetskih vlakana, 92,4 posto vode, dok kuhani plod patlidžana ima 35 kcal energije, a sadrži 0,83 posto proteina, 0,23 posto masti, 8,73 posto ugljikohidrata, 2,5 posto dijetetskih vlakana.
Patlidžan nije previše bogat vitaminima i mineralima, ali je zato bogat celulozom, ima i jedan posto pepela te podstiče rad probavnih organa. Također sadrži znatnu količinu pektina, koji snižava holesterol.
Zdrav je za srce jer osigurava znatnu količinu kalija, što pomaže normalizaciji krvnog pritiska, a sadrži vrlo malo masnoća i kalorija. Ujedno sadrži vrstu fitokemikalije zvanu saponin, koja posjeduje antialergijska, antioksidativna, antikancerogena i protuupalna svojstva.
Patlidžani pripadaju grupi velebilja - bilja koje sadrži alkaloide (kao što su paradajz, krompir, slatki feferon). Alkaloidi, koji inače uzrokuju živčane smetnje i probleme s probavom, u patlidžanu se nalaze u niskom udjelu i mogu ih konzumirati gotovo svi, a važno je napomenuti i da se kuhanjem udio alkaloida smanjuje za 50 posto.
Uz to što može poslužiti kao izvor mnogih vitamina i minerala, patlidžan sadrži i važne fitonutrijente, od kojih su mnogi antioksidanti. Provedena su istraživanja na antocijanu, nasuninu te flavonima.
Čuvar arterija
Ovi fitonutrijenti, osim što su antioksidansi, čuvaju ćelijske membrane od oštećenja, a ispitivanjima na životinjama otkriveno je da štite lipide membrana moždanih ćelija koje su zaštita stanici od slobodnih radikala.
Neka istraživanja povezala su nasunin i ostale fitonutrijente patlidžana sa smanjenjem holesterola u krvi, a time i u zidovima arterija i aorti. Nasunin veže željezo i tako štiti ćelije od oštećenja i mogućeg stvaranja tumora, te sprečava peroksidaciju masti.
Patlidžan je poprilično lako uzgojiti jer se prilagođava gotovo svim klimatskim uvjetima, a kako je jedna od namirnica koja ne sadrži visok nivo pesticida, njegove zdravstvene prednosti uistinu dolaze do izražaja.
Ljekovita hrana
* Nizak glikemijski indeks: Patlidžan ima nizak glikemijski indeks. To znači da neće uzrokovati nagle promjene u nivou šećera u krvi. Zato je odličan za svakodnevnu prehranu svih ljudi, a naročito dijabetičara.
* Pospješuje mršavljenje: Patlidžan sadrži jako malo kalorija i odličan je za gubitak kilograma. Odličan je izvor vlakana pa će ubrzati proces stvaranja osjećaja sitosti. Također, sačinjen je od velikog postotka vode, a to znači dobra hidratacija cijelog tijela.
* Sadrži malo ugljikohidrata i masti: Patlidžan sadrži jako malo ugljikohidrata i masti. No zapamtite da dodavanjem ulja, sira ili jaja, patlidžan više nije niskokaloričan obrok. Ako želite izgubiti suvišne kilograme, svakako pripazite uz koje namirnice pripremate patlidžan.
* Smanjuje hroničnu upalu u tijelu: S obzirom na to da sadrži moćne antioksidante, patlidžan će pomoći u smanjenju kronične upale u tijelu i ublažit će simptome bolesti kao što je artritis. Istraživanja su pokazala da hronična upala u tijelu može povećati rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.
* Odličan je izvor željeza: Željezo je važno za svaku tjelesnu funkciju, ali previše željeza može uzrokovati previsok nivo holesterola i oštećenja zglobova. Patlidžan će vašem tijelu osigurati onoliko željeza koliko mu uistinu i treba, bez ikakvog rizika od nastanka oštećenja tjelesnih funkcija.
Recepti za zimnicu
1. Mlade patlidžane nožem isjeći na tanke režnjeve, nanizati ih na kanafu i osušiti na jakom suncu. Kad su patlidžani potpuno suhi, ostavljati ih u platnene kese na isto tako potpuno suhom mjestu. Na ovaj način sušeni patlidžan kasnije ima ukus potpuno svježeg povrća.
2. Za jednu teglu: 2-3 patlidžana, 1 supena kašika soli, 2 supene kašike šećera, 6 supenih kašika sirćeta, luk, peršin, ulje za prženje.
Luk i peršin sitno nasjeckati. U teglu prvo staviti so, šećer, sirće, isjeckani luk i peršin. Patlidžan, očišćen i isječen na kolutove pržiti na ulju. Vruć se stavlja u pripremljenu teglu. Po sredini staviti još malo luka i peršina. Teglu zatvoriti i okrenuti naopako.
3. Za ukiseljene patlidžane potrebno je: 1 kg patlidžana, litar vinskog sirćeta, litar suhog bijelog vina, 1 veza peršinovog lista, 3 česna bijelog luka, ulje, so.
Priprema: patlidžane oprati, obrisati i isjeći na kocke. Propržiti ih na ulju da budu ravnomjerno zlatno smeđe boje sa svih strana. Očistiti bijeli luk i isjeckati ga sa peršinovim listom pa pomiješati s patlidžanima i sipati u tegle. Prokuhati vino, sirće i so, zaliti patlidžane i povezati tegle.
