Manje poznato stanje, koje zapravo može bilo kome da se desi, je solarna keratoza (sunčana keratoza). Ona predstavlja grubu, ljuskavu fleku na koži koja se razvija nakon dugogodišnjeg izlaganja suncu.
Rizici promjene
Često se nalazi na licu, usnama, ušima, podlakticama, tjemenu, vratu ili nadlanicama. S vremenom mogu postati tvrde na površini poput bradavica.
Poznata i kao aktinična keratoza, solarna keratoza raste sporo i obično se pojavljuje kod osoba starijih od 40 godina. Može se smanjiti rizik od nastanka ovog stanja kože minimaliziranjem izlaganja suncu i zaštitom kože od ultraljubičastih (UV) zraka.
Ako se ne liječi, rizik da se aktinične keratoze pretvore u vrstu raka kože koja se naziva karcinom pločastih stanica je oko 5 – 10 posto.
Solarne keratoze razlikuju se po izgledu. Simptomi su:
1. gruba, suha ili ljuskava koža, obično manje od 2,5 centimetra u promjeru
2. ravna do blago uzdignuta fleka ili kvrga na gornjem sloju kože
3. u nekim slučajevima, tvrda površina poput bradavica
4. varijacije boja, uključujući roze, crvenu ili smeđu (“staračka keratoza”)
5. svrbež, peckanje, krvarenje ili stvaranje krasta
6. nove fleke ili izbočine na područjima glave, vrata, šaka i podlaktica izloženih suncu.
Može biti teško razlikovati nekancerozne mrlje od kancerogenih. Stoga je najbolje da nove kožne promjene pregleda liječnik, a posebno ako ljuskava mrlja ili rana i dalje raste ili krvari.
Razvoj karcinoma
Glavna komplikacija ovog stanja je da solarna keratoza ima povećan rizik od razvoja karcinoma pločastih stanica kože. Rijetko je da solitarna solarna keratoza evoluira u karcinom pločastih stanica, ali se smatra da je rizik od pojave karcinoma u nekoj fazi kod bolesnika s više od 10 solarnih keratoza oko 10 – 15 posto. Osjetljiva, zadebljana, ulcerirana ili rastuća solarna keratoza sumnjiva je na razvoj karcinoma pločastih stanica.
Budući da im je koža oštećena suncem, ljudi sa solarnim keratozama također su u opasnosti od razvoja aktiničnog heilitisa, karcinoma bazalnih stanica, melanoma i rijetkih oblika raka kože kao što je karcinom Merkelovih stanica.
Uzrok nastanka
Sunčana keratoza uzrokovana je čestim ili intenzivnim izlaganjem ultraljubičastim (UV) zrakama od sunca ili solarija. Svatko može razviti solarne keratoze, ali osoba je izložena povećanom riziku ako:
1. ima crvenu ili plavu kosu i plave ili svijetle oči
2. ima historiju čestog izlaganja suncu ili opeklina
3. imaju sklonost pjegama ili opeklinama kada su izloženi sunčevoj svjetlosti
4. stariji od 40 godina
5. žive na sunčanom mjestu
6. rade na otvorenom
7. imaju oslabljen imunološki sistem
Liječenje keratoze
Ako postoji nekoliko ljuskavih fleka ili solarnih keratoza koje je teško vidjeti, liječnik može propisati liječenje kod kuće što obično uključuje nanošenje medicinskih krema na kožu koje ćete morati koristiti do četiri mjeseca (kreme za keratoze).
Za uklanjanje solarne keratoze liječnik može koristiti sljedeće.
Hemijski piling – on je poput medicinske maske za lice. Hemikalije u tretmanu sigurno uništavaju neželjene mrlje u gornjem sloju kože. Prvih nekoliko dana tretirano područje će biti bolno i crveno. Kako koža zacjeljuje, nastat će novi, zdravi sloj kože.
Krioterapija – ako postoji jedna ili dvije solarne keratoze, liječnik može koristiti krioterapiju. Tokom ovog tretmana koristi se hladnu tvar kao što je tečni azot za zamrzavanje izraslina na koži. U roku od nekoliko dana te će se izrasline osušiti i oljuštiti.
Ekscizija – tokom ovog tretmana prvo se utrne koža oko solarne keratoze, a zatim struže ili izrezuje zahvaćeno područje i spaja zdravu kožu. Obično rana zaraste za 2 – 3 sedmice.
Fotodinamička terapija – u slučaju da postoji više solarnih keratoza koje se vraćaju nakon liječenja, liječnik može preporučiti fotodinamičku terapiju. Ovaj tretman koristi kreme i posebnu svjetlosnu terapiju za uništavanje prekanceroznih stanica kože. Potrebno je držati podalje od sunca nekoliko dana dok tretirana koža zacijeli.
Ovisno o veličini i broju solarnih keratoza, može proći do tri mjeseca da nestanu nakon završetka liječenja.
Nakon što promjene nestanu, bit će potrebne redovne posjete liječniku radi pregleda jednom ili dva puta godišnje. Ako imate oslabljen imunološki sistem koji povećava rizik od pojave solarne keratoze, možda ćete morati posjetiti dermatologa 4 – 6 puta godišnje.
Prevencija fleka
Zaštita od sunca pomaže u sprječavanju nastanka solarne keratoze.
Ograničite vrijeme na suncu, izbjegavajte boravak između 10 i 14 sati, te izbjegavajte boravak na suncu u dužem vremenskom periodu da riskirate opekline ili oštećenu kožu.
Koristite kremu za sunčanje, prije boravka na otvorenom, nanesite vodootpornu kremu za sunčanje širokog spektra sa zaštitnim faktorom (SPF) od najmanje 30, prema preporuci Američke akademije za dermatologiju. Učinite to čak i za oblačnih dana.
Koristite kremu za sunčanje na svim izloženim dijelovima kože, nanesite kremu za sunčanje najmanje 15 minuta prije izlaska van i ponovno je nanesite svaka dva sata ili češće ako plivate ili se znojite.
Krema za sunčanje se ne preporučuje za bebe mlađe od šest mjeseci, radije ih držite dalje od sunca ako je moguće, ili ih pri izlasku na sunce zaštitite sjenom, šeširima i odjećom koja pokriva ruke i noge.
Za dodatnu zaštitu od sunca nosite odjeću koja pokriva ruke i noge ili šešir širokog oboda.
Izlaganje UV zračenju u solariju može uzrokovati isto toliko oštećenja kože kao i preplanulost od sunca.
Redovno provjeravajte svoju kožu i prijavite promjene svojem liječniku, pratite razvoj novih kožnih izraslina ili promjena na postojećim mladežima, pjegicama, kvrgama. Uz pomoć ogledala provjerite svoje lice, vrat, uši i tjeme. Pregledajte gornje i donje strane svojih ruku i šaka.
