Društvena izolacija i manjak društvenih veza dodatno povećava taj rizik, zbog čega stručnjaci smatraju da usamljenost može biti jednako loša za ljudsko zdravlje poput pretilosti ili pušenja.
Istraživači su napravili razliku između osoba koje se osjećaju usamljenima, te onima koji zaista nemaju kontakata s vanjskim svijetom. Studija je pokazala da se u rizičnim grupama nalaze i oni koji su sami, ali se osjećaju sretnima, kao i pojedinci koji imaju mnogo društvenih kontakata, ali se osjećaju usamljenima.
Ako kažemo ljudima da se više druže s drugima to bi moglo riješiti problem društvene izolacije, ali i ne osjećaj usamljenosti. Baš zato trebamo prihvatiti da su obje kategorije jednako važne, tvrdi voditeljica studije Julianne Holt-Lunstad.
Stručnjaci tvrde da razvoj tehnologije utječe na činjenicu što sve veći broj ljudi u svijetu žive u društvenoj izolaciji te što ostvaruju sve manje veza licem u lice. S druge strane istraživanja su pokazala da ostvarivanje prijateljskih i romantičnih veza smanjuju stres, poboljšavaju imunitet te daju životu veći smisao.
Ključno je održavati značajne i bliske veze s dragim ljudima, te imati bogat društveni život, savjetuje dr. Holt-Lunstad.
