Sve više Bosanaca i Hercegovaca u svijetu dokazuje da nije važno odakle ste, nego šta društvu u kojem živite možete ponuditi od svog znanja i sposobnosti.
Odavno u demokratskim zemljama biti stranac ne znači ostati na margini ili biti diskriminirani kao što su, naprimjer, u BiH mnogi građani onemogućeni da budu birani na izborima iako su rođeni i žive u svojoj zemlji.
Važno je znanje
U mnogim drugim zemljama koje su velikodušno otvorile svoja vrata za ljude iz svih krajeva svijeta, različitih nacionalnosti, vjeroispovijesti, boje kože, niti je prednost, a ni prepreka za uspješnu integraciju i učešće u svim tokovima života. Važne su sposobnosti svakog pojedinca i njegov uspjeh rezultat je uglavnom njegovog znanja i zalaganja.
Osim brojnih uspješnih biznismena, sportista, umjetnika porijeklom iz BiH koji su ostvarili zavidne rezultate u nekoj drugoj zemlji, sve je više Bosanaca i Hercegovaca koji igraju sve važniju ulogu na političkoj sceni nekih od evropskih ili svjetskih zemalja.
Da je tako, najsvježiji je primjer u Austriji, gdje je Alma Zadić, porijeklom iz Tuzle, imenovana na jednu od najvažnijih pozicija u vladi Austrije. Zadić je, naime, imenovana za ministricu pravde Austrije, a na to mjesto došla je iz austrijskog parlamenta, gdje je bila zastupnica od 2017. godine.
Osim što je prva Bosanka na toj funkciji, Zadić je i prva članica vlade Austrije s imigrantskim porijeklom. Bez obzira na sporadične verbalne napade i kritike desničara u toj zemlji zbog njenog izbora, imenovanje Zadić je većina u zemlji, u koju je ona s roditeljima došla kao djevojčica, pozdravila.
Prije svega zbog njenih kvalifikacija i odličnih rezultata na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beču, a potom i doktorskih studija i inozemne karijere koju je stjecala u SAD i kao praktikant na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Među uspješnim političarkama u Velikoj Britaniji bosanskog porijekla je Arminka Helić.
Nekadašnja savjetnica i zamjenica šefa kabineta ministra vanjskih poslova Velike Britanije Vilijema Hejga (William Hague), Helić je kao izbjeglica tokom agresije na BiH došla u Englesku, završila je niz prestižnih škola i fakulteta.
Inače je vanjskopolitički stručnjak i član Konzervativne stranke Velike Britanije, a Arminka Helić poznata je i po tome što ju je kraljica Elizabeta II imenovala za britansku baronesu, te je postala članica Doma lordova.
Edham Nurredin Husić, poznatiji kao Ed Husić, prvi je Bosanac izabran u australski parlament. Iako je rođen u Australiji, Husić je uvijek s ponosom isticao svoje porijeklo, a upravo je on jedan od najzaslužnijih zastupnika jer je australski parlament još 2012. godine usvojio rezoluciju u Srebrenici.
Kada je Ed Husić 2010. godine izabran za poslanika u australskom parlamentu, položio je zakletvu na funkciju premijerovog sekretara za parlament stavljajući ruku na Kur'an.
On je prvi parlamentarac u toj zemlji koji je položio zakletvu pred glavnim sudijom Višeg suda s rukom položenom na Kur'anu.
Još jedan Bosanac u svijetu učinio nas je ponosnima, a on je Jasenko Selimović. Porijeklom Sarajlija, Selimović je poslanik u Klubu Saveza liberala i demokrata u Evropskom parlamentu i prvi je političar porijeklom iz BiH koji je ušao u ovo najviše zakonodavno tijelo Evropske unije.
Obrazovanje je stekao na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a nakon toga i na Institutu za dramu u Štokholmu.
Nakon rada u pozorištu „Uppsala City“, gdje je radio na predstavama, postavljen je za reditelja pozorišta „Gothenburg City“, gdje je već 1998. godine imenovan za umjetničkog direktora. Dobitnik je niza pozorišnih nagrada za umjetnička ostvarenja i doprinos švedskoj umjetnosti.
Na listi onih koji imaju bh. porijeklo, a uspješni su u svijetu politike u Sjedinjenim Američkim Državama već godinama je Anesa Kajtazović, rođena u Bihaću prije 34 godine.
Kajtazović je još 2011. godine kao kandidatkinja Demokratske stranke ušla u Zastupnički dom američke savezne države Ajove i bila je najmlađa žena do tada izabrana u zakonodavno tijelo te američke države.
Još jedna istaknuta političarka u Australiji koja je rođena u BiH je Inga Peulich, koja trenutno obnaša funkciju u Zakonodavnom vijeću parlamenta Viktorije. Peulich (rođena Došen) je porijeklom iz Bosne i Hercegovine, a u Australiju je došla kao 10-godišnja djevojčica krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Dugo godina radila je kao profesorica engleskog jezika i psihologije u srednjoj školi, a od 1992. je član parlamenta Viktorije, gdje je bila uključena u rad mnogih komisija.
Aida Hadžialić, porijeklom iz Foče, 2014. godine, kada je imala 27 godina, postala je ministrica obrazovanja Švedske i u to vrijeme bila je najmlađa članica vlade Švedske imenovana na tu poziciju.
Hadžialić je na mjesto ministrice izabrana iz reda švedskih Socijaldemokrata. Inače, kao maturantica u Švedskoj s najboljim mogućim ocjenama mogla je birati univerzitete, između ostalog Oksford i Kembridž, ali je odlučila studirati pravo na švedskom univerzitetu Lund. Na fakultetu je postigla vrhunske rezultate, diplomirala je 2010. godine i odmah je izabrana za zamjenicu gradonačelnika Halmstada.
Iako su joj mnogi predviđali sjajnu političku karijeru i čak je u budućnosti vidjeli kao premijerku, Hadžialić je svoj politički uspon prokockala zbog čaše vina. Naime, 2016. godine podnijela je ostavku nakon što ju je policija zaustavila za volanom i našla joj 0,2 promila alkohola u krvi. Hadžialić je tada kazala premijeru Stefanu Lofvenu da je to njena "najveća greška u životu" i da je zbog toga odlučila dati ostavku.
I ma koliko svi mi koji živimo u BiH bili ponosni na naše sunarodnjake i njihov uspjeh u svijetu, ostaje gorčina što je sve više mladih i obrazovanih ljudi iz BiH koji u svojoj zemlji nisu dobili priliku da na važnim funkcijama ili radnim mjestima pokažu i primijene svoje znanje. Nažalost, pod ovim nebom još uglavnom bolje prolaze podobni, a ne sposobn,piše avaz.ba.
