"Oko 14 do 19 posto djece i mlađih između 12 i 17 godina redovno uzima dijetetske suplemente. To je značajan procenat", izjavila je nutricionistkinja Anke Vajsenborn iz Saveznog instituta za procjenu rizika (BfR).
Za mlađu djecu do šest godina, ova cifra je još uvek ispod 10 posto.
Međutim, koliko su zapravo korisni vitaminski suplementi?
"Nismo pronašli nikakvu dodatnu korist ni kod djece ni kod odraslih", rekla je Vajsenborn, istraživačica u Odjeljenju za nutritivne rizike, alergije i nove namirnice BfR.
"Ako unosimo dovoljno hranljivih materija putem ishrane, nema smisla uzimati dodatne vitamine i minerale", dodala je Vajsenborn.
"U nekim slučajevima, dodaci mogu biti korisni, na primer kod djece sa metaboličkim poremećajima", objasnio je Berthold Kolecko, pedijatar i stručnjak za metabolizam i ishranu u Dečjoj bolnici dr fon Hauneršen Univerziteta u Minhenu.
Postoje i određene faze rasta u kojima može doći do nedostatka hranljivih materija, na primjer omega-3 masnih kiselina i gvožđa. U idealnom slučaju, ovo se može nadoknaditi svježe pripremljenom, uravnoteženom ishranom.
"Međutim, realnost života mnogih porodica nije uvijek takva", rekao je Kolecko. Svakodnevni život je često užurban i nije uvijek moguće hraniti se zdravo.
Ipak, Kolecko savjetuje da se vitaminski suplementi ne kupuju olako. "Uvijek prvo treba konsultovati pedijatra", rekao je doktor.
Anke Vajsenborn takođe preporučuje da doktor postavi dijagnozu kako bi se utvrdilo da li je zaista potreban dodatni unos vitamina i minerala.
Važno je naglasiti da vitaminski suplementi mogu izazvati dugotrajnu štetu po zdravlje, upozorila je Vajsenborn, piše GermanyToday.
