Djetetu se kaže da je dobro ili loše sluša, učenici sebe smatraju dobrima ili lošima u školskim obvezama. To su sve etikete koje se još više usađuju u odrasloj dobi. Saradnika možemo smatrati “lijenim”, a sami sebe etiketirati da “nismo dobri kuhari” ili da smo “jutarnja osoba”.
Sva ova uvjerenja zasnivaju se na ideji koju da se ljudi ne mijenjaju.
Pitanje je mogu li se ljudi promijeniti?
Do nedavno naučnici/e su se držali/e sličnog mišljenja i o mozgu kada je prevladavalo uvjerenje da je mozak odrasle osobe potpuno oblikovan i nepromjenjiv, da je broj veza i neurona konačan te je svako poimanje promjene ili rasta mozga bilo odbačeno kao naučna fantastika.
Pa ipak, nova istraživanja pokazuju da to uopšte nije slučaj. Zapravo, mozak je mnogo “pomjenjiviji” nego što se nekada mislilo - prenosi Ljepota&Zdravlje.ba.
Na isti način na koji je mozak promjenjiv i sposoban za prilagođavanje, tako smo i mi. Vještine se mogu naučiti, sposobnosti se mogu razviti i karakter se može njegovati. Kad usvojimo mentalno rješenje rasta, otvaramo se mogućnostima i istražujemo svoj potencijal i potencijale drugih.
Prepoznavanje da niste postavljeni u jednom mjestu može vam pomoći u suočavanju sa stresom, razvijanju novih interesa i uspostavljanju novih veza. Čak vas može učiniti i boljim prijateljem i ljubavnim partnerom. Da bi se olakšalo prebacivanje s fiksnog, ja sam ono što jesam, trebalo bi da razmišljamo kako se možemo okrenuti rastu i napretku.
Neki psiholozi preporučuju da sami sebi govorite u pozitivnijem smislu. Na primjer, ako ne znate kuhati nemojte govoriti ja sam loš kuhar, već kažite još nisam dobar kuhar. Time otvarate prostor za rast.
Otvorite svoj um želji da se promijenite i naučite sami sebe da možete. Svi se možemo promijeniti na bolje, ako to zaista želimo. Poznata izjava: “Vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada”, zapravo uopšte nije tačna.
Ako se dovoljno potrudite možete promijeniti šta god želite. Ali, morate biti svjesni da možete mijenjati samo sebe ne i druge. Svako će napraviti promjenu koju on želi napraviti za sebe nikako onu koju neko drugi želi napraviti za njega.
