S porastom svjetske populacije iz dana dan povećava se i potreba za dodatnim količinama zdravstveno ispravne hrane, dok se suvremena poljoprivredna proizvodnja suočava s nizom izazova, kao što su smanjenje obradivih površina i sve češće pojave ekstremnih vremenskih prilika. U takvim uvjetima, poljoprivreda mora slijediti put održivog razvoja, odnosno, razvijati se u skladu s potrebama suvremenog društva i u okviru raspoloživih resursa, bez narušavanja prirodnih sustava i životne sredine. Bayer je prepoznao značaj održivog razvoja i svaku sferu poslovanja zasniva na tom principu.
"Jedan od najvažnijih principa odgovornog i održivog upravljanja sredstvima za zaštitu bilja (eng. Product stewardship) je njihova odgovorna i sigurna upotreba. Bayer o tome pruža sve neophodne informacije te aktivno radi na promoviranju sigurne upotrebe takvih sredstava u skladu s najnovijim znanstvenim saznanjima, a u cilju očuvanja zdravlja ljudi, ekosustava i postojećih tehnologija", ističu iz ove tvrtke.
Potrebno je poštivati radnu karencu
"Od osobite važnosti za ljudsko zdravlje je poštivanje preporučene radne karence - vremenskog razdoblja za vrijeme kojeg nije dopušten rad ljudima u polju i zaštićenom prostoru poslije primjene sredstava za zaštitu bilja. Naime, nakon takvih aktivnosti, dio sredstva se zadržava u obliku ostataka na površini tretiranih biljaka. Kao rezultat kemijske degradacije i ispiranja kišom, oni vremenom nestaju. Međutim, u velikom broju slučajeva je potrebno svakodnevno pratiti pojavu i brojnost štetnika tijekom vegetacije, što često zahtijeva obilazak tretiranog usjeva i odmah nakon tretmana", ističu iz Bayera.
Objašnjavaju kako radnici ulaze u usjev odmah nakon tretmana i na ovaj način dolaze u kontakt s ostacima istog. Nedavna istraživanja su, dodaju, pokazala da nisu svi dijelovi tijela jednako izloženi djelovanju ostataka, ali je, na primjer kod ratarskih usjeva, utvrđeno da se najmanje 75% dermalne apsorpcije događa preko stopala i potkoljenica nogu. Iz tog razloga, korištenje osobne zaštitne opreme prvenstveno nepropusnih, dubokih cipela i radnog odjela je od velike važnosti. Naravno, poštivanje preporučene radne karence i dalje predstavlja najsigurniju mjeru zaštite radnika u polju ili zaštićenom prostoru.
Ručno uklanjanje proraslica ne vršite 10 dana od posljednje primjene fungicida
Jedan od načina dolaska u kontakt s ostacima sredstava za zaštitu bilja je tijekom ručnog uklanjanja proraslica u usjevu šećerne repe. Proraslice su pojedinačne biljke šećerne repe, koje u istoj godini razvijaju stabiljku, cvijet, plod i sjeme, zbog čega predstavljaju nepoželjnu pojavu u sjetvenim redovima, te ih u pojedinačnim slučajevima proizvođači odlučuju ukloniti. Njihovo se uklanjanje obavlja uglavnom u ljetnim mjesecima što može biti prije, ali i poslije primjene fungicidnih sredstava.
"Prilikom ručnog uklanjanja proraslica javlja se opasnost od direktnog kontakta sa biljkama koje na sebi mogu sadržavati ostatke. Zbog toga, kao dodatnu mjeru opreza, u cilju zaštite radnika u polju, Bayer preporučuje da se uklanjanje proraslica ne vrši 10 dana od posljednje primjene fungicidnih sredstava. U skladu s tim, Bayer je kod fungicida Propulse, koji se koristi za suzbijanje pjegavosti lista šećerne repe (Cercospora beticola), odlučio povećati radnu karencu na 10 dana. Naravno, važno je istaknuti da se preporučene radne karence moraju poštovati kod svih proizvoda za zaštitu bilja i u svim usjevima i zasadima, čime se jedino može osigurati adekvatna zaštita radnika u polju", savjetuju stručnjaci iz ove tvrtke.
Za više informacija obratite se tvrtki Bayer na jedan od niže navedenih kontakata.
