Kad odlučite držati dijetu, strah vas je da nećete uspjeti smršati ili da kasnije nećete zadržati postignutu kilažu.
Kako biste se oslobodili ovakvih strahova, prestanite misliti o dijeti kao odricanju od hrane. Radi se, ustvari, o poklonu koji činimo sami sebi. Za jačanje volje, pokušajte napraviti spisak stvari koje vam pričinjavaju zadovoljstvo neovisno o hrani. Svakog jutra odvojite barem deset minuta na vježbe razgibavanja uz slušanje omiljene muzike. Mala zadovoljstva će pomoći da ne dođete u iskušenje i posegnete za hranom. Završetkom dijete, ne smijete zaboraviti da je organizam navikao da konzumira manje, usporavajući metabolizam. Faza održavanja težine je veoma važna za stabiliziranje postignutog rezultata.
Još niste udati, a strah vas je eventualne muževe prevare.
Mnogo je žena koje osjećaju ovu vrstu straha. Ali, danas postoji i nešto novo: i muškarci se pribojavaju istog. To je i jedan od razloga što se sve više odupiru ulasku u brak. Nije važno koliko ste zaljubljeni i koliko volite partnera, iza ove nesigurnosti krije se, ustvari, drugo pitanje: da li ću znati uspostaviti pravi odnos s osobom s kojom ulazim u brak? Za prevazilaženje nesigurnosti potrebno je raditi na kvalitetu veze, na iskrenosti i dijeljenu svega. Što ste sposobniji za svakodnevno potvrđivanje vašeg odnosa, to će on biti kreativniji i puniji, a vi postajati sigurniji. Vremenom će negativne misli i strahovi nestajati.
U vašoj porodici je bilo slučajeva tumora dojke, te vas je strah da se ne razbolite.
Ako je majka tokom menopauze oboljela od karcinoma dojke, kćerka nije izloženija riziku više od ostalih žena. Kako biste bile mirne dovoljno je slijediti određena pravila: nakon tridesete jednom godišnje otiđite na ultrazvuk i pregled grudi, a kad napunite 40, jednom godišnje na mamografiju. Ko je, međutim, imao najmanje tri bliska krvna srodnika oboljela od tumora dojke u predmenopauzi, više je izložen riziku. Druga metoda je potraga za dva gena, odgovorna za tumore jajnika i grudi (BRC1 i BRC2), analizom krvi.
Godine prolaze, niste sigurni želite li dijete, a strah vas je da ćete kasnije zažaliti
Ovaj strah, ustvari, sadrži dva: da nećete imati djece i da niste spremni za majčinstvo. Radi se o uobičajenim strahovima žena između 30 i 40 godina starosti. Savjet je da pokušate shvatiti da li zaista želite dijete, osluškujući vlastite emocije: ako je instinktivan odgovor potvrdan, onda se može preći na racionalniji nivo. Jedna tako važna odluka ne može biti odvojena od realnosti: ko odluči da ima dijete mora probati da ga zamisli u ličnom kontekstu – praktičnom i emotivno-afektivnom. Ako želja za djetetom ne postoji, ne trebate same sebe osuđivati niti se bojati budućnosti: postoji drugi načini da iskažete vrijednosti u koje vjerujete i date smisao vlastitom životu.
Užasava vas pomisao da ćete postati senilni kad ostarite
Kada se govori o senilnoj demenciji, odmah nam pada na pamet Alzheimerova bolest, najpoznatija i najviše proučavana, iako tek četvrta po zastupljenosti kod osoba starijih od 65 godina. Danas su ljudi preuznemireni: ako osoba stara između 50 i 60 godina ima jednog ili dva srodnika s Alzheimerom, na prvi problem s pamćenjem odlazi kod specijaliste. Ova bolest se u 90 posto slučajeva dešava bez ikakvog pravila. Poslije 50. godine normalno je početi pomalo zaboravljati: mozak stari. Ukoliko se, međutim, tokom posljednjih šest mjeseci ne možemo sjetiti nedavnih dešavanja, potrebno se obratiti ljekaru.
Zatrpani ste poslom i živite u strahu da ćete nešto zaboraviti da uradite
Kako biste smireno radili, potrebno je naučiti razlikovati prioritete. Postoji takozvana matrica generala Eisenhowera: na papiru nacrtati četiri kvadrata, u jedan upisati važne aktivnosti koje nisu hitne (planski raspored), u drugi važne i hitne (rokovi plaćanja i hitne stvari koje traže posebnu pažnju), zatim u treći nevažne i hitne aktivnosti (telefonski pozivi, odgovaranja na mejlove) i, na kraju, one nevažne i nehitne (arhiviranje, brisanje starih poruka). Posvetite li samo po pet minuta ujutro i pet uvečer vašoj listi, bolje i smirenije ćete izvršavati svakodnevne obaveze.
Vaše kretanje je ograničeno jednim velikim strahom, strahom od letenja
Radi se o veoma raširenom i veoma iracionalnom strahu koji je moguće prevazići. Savjet: kupite kartu i slijedite tehniku “najgoreg što možete zamisliti”. Počinje se sedam dana prije leta: svakog dana po pola sata treba zamišljati sve, od napada panike do nesreće i otmice aviona. Isto to učinite i na dan putovanja, prije nego krenete na aerodrom. Na taj način napetost će nastaviti rasti sve do polijetanja aviona, a onda će polako nestati. Ovaj metod se zasniva na činjenici da određeni poremećaj nestaje kada ga sami dobrovoljno izazivamo.
Dijete odlazi samo na ljetovanje i strah vas je svake sitnice
Mnogim roditeljima je zajednički ovaj strah i sve je izraženiji što je dijete starije, tačnije, kada adolescent postane potpuno samostalan. Danas je veoma popularno pokloniti djetetu mobilni telefon čim krene u školu, te ga često zvati kako bismo saznali da li je sve uredu. Na taj način postiže se suprotan efekt: dijete koje se osjeća kontrolirano brani svoju autonomiju, pravi se da ne čuje telefon ili ga gasi. Važno je naučiti podijeliti vlastite strahove s partnerom, na nemirnijeg roditelja (obično majku) blagotvorno djeluje pomoć partnera. Tako se kreira i jedan poseban odnos: kada dijete osjeti da roditelj zna upravljati vlastitom zabrinutošću, ne uključujući u nju samo dijete, bit će ubijeđeno da mu se može povjeriti i biti podržan – kada to bude potrebno.
Prekinuli ste nakon duže veze, strah vas je da ćete ostati sami
Ovu emotivnu sumnju kao da prenosimo, jednostavno je nesvjesno širimo oko sebe. Muškarci imaju osjećaj da ih žene žele ščepati čim se upoznaju i – bježe. Potrebno je promijeniti mentalno ponašanje, naučiti kako da se osjećate kao zavodnice (a ne kao nesretne u ljubavi), trebate se ponovo početi družiti s muškarcima kako biste uživali u njihovom društvu i zato jer su zabavni. Tek kasnije, mnogo kasnije, nakon što ste rekonstruirali čitav niz značajnih relacija, probajte naći partnera. Ili, što je mnogo lakše, sretnite ga slučajno.
Često razmišljate o smrti roditelja i kako ćete moći podnijeti taj bol
Zdrava briga za dobro naših najbližih je prirodna. Ali, kada taj nam osjećaj okupira misli u tolikoj mjeri da ugrožava kvalitet našeg života, potrebno je reagirati. Psiholozi preporučuju intervenciju koja se naziva samoprevara svijesti. Uzmete olovku i papir i napišete, kao u jednoj priči, kako će izgledati budućnost nakon smrti roditelja. Radi se o svojevrsnoj vrsti dnevnika, kojeg treba voditi svakog dana. Nakon prvih dana, svijest odbija da se zaustavi na ovom tužnom događaju, smatrajući ga prebolnim. To se zove alternativna iluzija. Funkcionira tako što se koncentriramo na pisanje, na ispunjavanje “zadatka”, udaljavajući se od osjećala boli.
