Ovo pravilo vjerojatno potječe od preporuke Američkog Nacionalnog odbora za hranu i prehranu iz 1945. godine, gdje je navedeno kako odrasle osobe trebaju unositi oko 2.5 litre vode dnevno. Međutim, u toj preporuci je također pisalo da većinu te vode možemo dobiti i iz hrane, ali taj dio je često bio zanemarivan. Još jedno porijeklo dolazi iz rada Fredericka J. Starea, nutricionista s Harvarda, koji je 1974. godine u knjizi predložio unos oko 6 do 8 čaša tečnosti dnevno, uključujući i vodu iz hrane.
Koliko nam je vode zaista potrebno?
Istraživanja pokazuju kako potrebe za vodom variraju od osobe do osobe, ovisno o nekoliko faktora poput tjelesne težine i metabolizma. Tu je i fizička aktivnost – aktivni ljudi gube više vode znojenjem i trebaju je nadoknaditi. Tu je i faktor poput klime – logično je da u toplijim krajevima ili suhim uvjetima organizam treba više tekućine i hrane – ako jedemo puno voća, povrća i juha, unosimo vodu kroz hranu. Čini se kako tačan podatak ne postoji, jer količine su individualne, a stručnjaci kažu kako nam tijelo samo govori koliko mu je čega potrebno. Sugeriraju kako bismo trebali piti – onda kada osjetimo da smo žedni.
Znanstvena istraživanja
Istraživanje iz 2002. godine objavljeno u časopisu American Journal of Physiology pokazalo je da nema znanstvenih dokaza o tome kako je potrebno piti 8 čaša vode dnevno. Studija iz 2010. godine u časopisu Nutrition Reviews ističe kako zdravi ljudi mogu regulirati unos vode oslanjajući se na žeđ, osim u specifičnim situacijama (stariji ljudi, sportaši, trudnice).
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) preporučuje oko dvije litre tečnosti za žene i dvije i pol za muškarce, ali to uključuje i vodu iz hrane i drugih napitaka.
