Iako je visok krvni pritisak jedna od najraširenijih bolesti današnjice, nizak pritisak je nepravedno u sjeni. Naime, nizak krvni pritisak je pritisak čija je vrijednost niža od normalne. Vrijednost krvnog pritiska razlikuje se ovisno o starosti, aktivnosti, ali i općem zdravstvenom stanju osobe
Ko se godinama bori s visokim krvnim pritiskom možda zavidi niskotlakašima, no ne znaju da nizak pritisak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti. Iako nije opasan poput visokog pritiska, može biti veoma neugodan.
Normalne vrijednosti sistoličkog krvnog pritiska su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritiskom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utječu položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Pritisak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.
Klinička slika
Trajno nizak pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog stanja. Obično se tijelo navikne na ovaj pritisak i s vremenom mu on postane normalan, međutim, problem nastane kada pritisak naglo padne. Tada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snadbijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje.
Primarna hipotenzija – trajno nizak krvni pritisak kome se ne može otkriti uzrok naziva se primarna, idiopatska ili konstitucionalna hipotenzija. Osim nasljednih faktora, istraživanja pokazuju značajan utjecaj geografskog područja, ishrane (naročito količine soli u hrani), tjelesne mase, vježbanja i stresa na krvni pritisak.
Sekundarna hipotenzija – stanja koja mogu uzrokovati nizak pritisak su: krvarenje, infekcije, dehidratacija, različite bolesti srca – infarkt, aritmije, adrenalna insuficijencija, trudnoća, produženo odmaranje u krevetu, trovanje, toksični šok sindrom, alergijske reakcije, anafilaksija, moždani “udar”, šok, pad pritiska nakon obavljanja male i/ili velike nužde, strah, Parkinsonova bolest, neuropatija, hemodijaliza, opekotine, uznapredovali dijabetes, oštećenja kičmene moždine.
Simptomi niskog pritiska
Simptomi niskog pritiska uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ.
Nizak pritisak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja:
– Dehidracija: zbog smanjenje količine tečnosti smanjuje se i volumen cirkulirajuće krvi.
– Trudnoća: krvni sistem u ovom stanju se širi, a krvni piritsak ima tendenciju da se snižava. U prve 24 sedmice gornji pritisak pada za deset, a donji za 15 milimetara žive. U pravilu vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.
– Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom ili viškom hormona štitnjače.
– Vrlo spor puls, srčani udar, ili otkazivanje srca.
Kako da pomognete sebi
Osobe s ovim problemom u svkodnevicu moraju uvrstiti zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane koja podrazumijeva više manjih obroka s manje ugljikohidrata i redovnu tjelovježbu.
Preporučuje se jaka, crna kafa i to ujutro uz doručak. U toku dana treba izbjegavati kafu.
Može pomoći i otopljena kašičica soli u vodi koja ima brzo djelovanje u podizanju sniženog pritiska.
