Veliki je broj onih koji se svake jeseni suočavaju s neraspoloženjem, umorom, iznemoglošću i nedostatkom koncentracije. Radi se o stresu nastalom usljed promjene godišnjih doba, sindromu koji se vraća svake godine u isto vrijeme. Mnogo je načina da mu se suprotstavimo, a jedan od njih je da na trpezu “stavimo ljeto”
Ključ za pobjedu sveopćeg jesenskog sivila, kako nebeskog tako i raspoloženja, jeste obojiti trpezu bojama. Dakle, obogatiti je sezonskim voćem i povrćem. Crvena boja narova, žuta krompira, zelena jabuka i krušaka, ljubičasta grožđa, narandžasta mrkve i tikve, različite nijanse tople smeđe boje kestena, oraha i lješnika – to je čitav spektar boja i okusa koje stručnjaci nazivaju pravim skladištem zdravlja.
Gljive i agrumi
A tek gljive, ti neprikosnoveni vladari trpeze u jesen! Bogate su celuloznim vlaknima (osnovni sastojak strukture drveta) i hitinom (osnovnim sastojkom životinjskih kostiju i oklopa morskih jastoga i škampi). Gljive su niskokalorične, ali spadaju među prirodne plodove koji se najteže vare i na koje se najlakše razvijaju netolerancije. Najveći dio gljive čini voda, a sadrži još minerale, šećere, različite proteine (ovisno o vrsti) i vitamine A i D. Kako imaju stimulativno dejstvo na imunitet i sadrže antivirusne sastojke, gljive mogu biti od velike koristi u borbi protiv svih virusnih oboljenja. Neki naučnici tvrde da pojedine tvari iz gljiva djeluju na virus HIV-a: lentinan, iz shitake gljiva, usporava djelovanje HIV ćelija na zdrave ćelije i sprečava njihovo razmnožavanje. Sastojci iz gljiva pozitivno djeluju kod visokog krvnog pritiska, povišene masnoće u krvi i arterioskleroze, poboljšavaju cirkulaciju i doprinose elastičnosti krvnih žila. Gotovo sve vrste gljiva pozitivno djeluju na reguliranje šećera u krvi, što se objašnjava time da neki njihovi sastojci potiču lučenje inzulina, a neki, pak, smanjuju nivo glukoze ne povećavajući novo inzulina. Gljive se mogu jesti i svježe, ali za veći broj vrsta stručnjaci savjetuju termičku obradu kako bi se izbjegle moguće netolerancije. Kuhanje ili prženje olakšava varenje i eliminiraju se eventualni prisutni paraziti. Ne preporučuje se konzerviranje gljiva u aluminijskim ili bakrenim posudama, kako bi se izbjeglo stvaranje toksičnih sastojaka usljed kontakta s ovim metalima. Najbolje su staklene i glinene posude. I na kraju, gljive trebaju izbjegavati osobe s gastrointestinalnim problemima, dok treba biti pažljiv kada su u pitanju djeca, kako ne bi došlo do pojave alergije. Jesti kvalitetno tokom jeseni pomaže organizmu u pripremi za zimske nedaće. Zbog toga treba dati prednost i agrumima, koji su zbog vitamina C u njima obavezni želite li osnažiti organizam i podići imunitet. Dakle, sokovi od svježe cijeđene narandže ili grejpa, zajedno s povrćem, mahunarkama i integralnim žitaricama, vaši su najbolji saveznici i obogatit će trpezu bojama jeseni.
Bob, grah, leća
U ovom periodu, dalje upozoravaju, posebno je važno slijediti uravnotežen način ishrane koji će nam biti u stanju dati određenu količinu visokokvalitetnih vitamina, minerala i proteina. Zajedno s vlaknima i antioksidantima, ovi sastojci će se suprotstaviti starenju ćelija i prevenirati bolesti kao što su arterioskleroza i infarkt. Nar je čak u stanju da ponudi izvrsnu zaštitu u slučajevima kardiovaskularnih smetnji. Ne treba nikako zaboraviti ni mahunarke: bob, grah i leća sadrže zavidne količine proteina visoke biološke vrijednosti i bogate su esencijalnim aminokiselinama, veoma važnim za zdravlje našeg organizma. Leća je veoma bogata željezom i izvrsna u ishrani anemičnih osoba ili onih koje pate od nedostatka željeza. Jedina kontraindikacija mahunarki je da mogu izazvati osjećaj nadutosti u stomaku, ali taj problem je lako riješiti unošenjem manjih količina ili njihovim pasiranjem u pire. Mahunarke predstavljaju pravu riznicu biljnih i lakosvarljivih proteina, a izvrsno se slažu sa žitaricama. Neka upravo zbog toga na vašoj trpezi što češće budu grah, leća i bob, koji u kombinaciji s tjesteninom predstavljaju jedinstvene, ukusne, hranjive i niskokalorične obroke.
