Neadekvatna primjena antibiotika u većini slučajeva dovodi do stvaranja multirezistentnih bakterija, a ovaj opasan trend zastupljen je i u Bosni i Hercegovini.
Pacijenti veoma često posežu za samoliječenjem antibioticima, a u našoj zemlji godišnje se potroši okvirno pet miliona kutija ovakve vrste lijekova.
Dok antibiotike uzimaju "na svoju ruku", građani nisu ni svjesni da sebe dovode u moguću opasnost od antimikrobne rezistencije što kasnije stvara problem u liječenju teških infekcija.
Problem uočen 2003. godine
Načelnica Zavoda za kliničku farmakologiju u Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli dr. Aldina Ahmetagić kaže da svjesnost o racionalnoj upotrebi antibiotika u našoj zemlji mora biti podignuta na znatno veći nivo.
"Mi smo problem primjene antibiotika uočili 2003. godine i od tada je poduzet niz aktivnosti uz koje je došlo do poboljšanja u racionalnoj primjeni, međutim, potrebno je raditi na edukaciji kako bi se zaustavilo samoliječenje pacijenata", kaže Ahmetagić.
Nerijetko se dešava da građani nakon što primijete infekciju po automatizmu kreću put apoteke u kojoj bez ljekarskog recepta uzimaju antibiotike "na svoju ruku".
Ahmetagić kaže i da se često dešava da pacijenti antibiotike uzimaju i za smanjenje tjelesne temperature, određene bolove i slično, što je izuzetno pogrešan korak.
"Pored svojih nus-pojava koje svaki lijek sa sobom nosi, pa i antibiotik, najveću komplikaciju predstavlja stvaranje multirezistentnih sojeva. Tako da naprimjer imamo slučajeve da antibiotici ne djeluju na blage infekcije koje se liječe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i tada moramo ostvariti tercijalni pristup liječenja", navodi Ahmetagić.
U Univerzitetskom kliničkom centru u Tuzli svakom pacijentu se antibiotici propisuju nakon obavljenog antibiograma. Međutim, nerijetko se dešava da se u lokalnim domovima zdravlja ovakva vrsta lijekova daje i prije adekvatno uzete anamneze.
Predsjednik Udruženja mikrobiologa BiH dr. Nijaz Tinjić kaže da je problem prevelike potrošnje antibiotika zastupljen u cijelom svijetu.
On kaže i da u svijetu godišnje umre 700.000 ljudi zbog infekcija koje su uzrokovane multirezistentnim sojevima bakterija.
"Neadekvatna upotreba antibiotika može imati i druge neželjene efekte, tako da se dešava da svaki pet pacijent u bolnicu bude primljen zbog određenih komplikacija", navodi Tinjić.
Ljekari u nedostatku vremena propisuju antibiotike
U BiH je slučaj da i ljekari propisuju preveliku količinu antibiotika pacijentima, što je sasvim pogrešno, smatra predsjednica Udruženja doktora porodične medicine u TK dr. Senada Selmanović.
"Svi koji učestvuju u propisivačkoj praksi antibiotske terapije su odgovorni i svi bismo trebali povesti računa o tome da je veoma važno biti svjestan šta su nam antibiotici. Mi se susrećemo s tim da se ovi lijekovi još uvijek mogu nabaviti bez recepta, što je nedopustivo, a ljekari se nekada u nedostatku vremena, možda neznanja ili nedostatka prakse lako odluče za propisivanje ovakve vrste terapije", navodi Selmanović.
U korištenju antibiotske terapije je važno naglasiti da lijek mora biti propisan za pravu bolest, kao i da je većina aktunih stanja izazvana virusima te da se one ne liječe antibiotskim spektorom lijekova.
Kada je riječ o mališanima, Selmanović savjetuje da s djetetom treba provesti najmanje dvije neprospavane noći, temperaturu spuštati alternativnim metodama, a nikako korištenjem antibiotika.
"Davanje antibiotika kao kišobrana koji će možda pacijenta zaštiti od uzročnika bolesti je sasvim pogrešno", upozorava ona.
Kako bi se ukazalo na izuzetnu važnost ove teme od 12. do 18. novembra se u Tuzlanskom kantonu obilježava Svjetska sedmica svjesnosti o antibioticima, a prve aktivnosti već danas se provode u Tuzli.
