Fitofarmaceuti kažu da se cvjetovi po branju suše u hladu i na blagoj promaji. Po sušenju trebalo bi da se čuvaju u dobro zatvorenim posudama, da ne bi izgubili aromu.
Čaj od bagremovog cvijeta koristi se i za ublažavanje zatvora, dok je esencija iz samog cvijeta našla veliku primjenu u homeopatiji. Homeopate ga najčešće preporučuju za liječenje prekomernog lučenja hlorovodonične kiseline u želucu, migrene i bolne neuralgije živaca lica (neuralgija trigeminus).
Bagremov med ubraja se u najcjenjenije vrste meda. Mjesecima ostaje u tečnom stanju i vrlo sporo se kristališe, zato što sadrži više fruktoze nego glukoze. Blagog je i prijatnog ukusa, lako svarljiv, pa se preporučuje djeci i za oporavak onima koji pate usled slabog imuniteta.
Bagremov cvijet može da upotpuni i trpezu. Kuhano sjemenje iz bagremovog cvijeta može da zamijeni grah, dok prženi cvjetovi bagrema predstavljaju pravi specijalitet.
Dnevno tri šolje: Čaj od osušenih cvjetova bagrema priprema se na sljedeći način: jednu punu kašičicu dodati u 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji tri minuta. Piti po dvije-tri šolje čaja dnevno. U narodnoj medicini čaj od cvijeta bagrema se preporučuje i za suzbijanje reumatskih bolova, zubobolju, a efikasno djeluje i u slučaju gorušice, gastritisa i čira na želucu.
