U Hrvatskoj svakog dana čak 100.000 ljudi pije antibiotike, pri čemu njih od 60 do 80 posto uzima antibiotike nepotrebno i neodgovarajuće. To potiče razvoj bakterija otpornih na antibiotike, a bolesti koje one izazivaju mnogo je teže izliječiti.
- Antibiotici postaju neučinkoviti jer zbog prevelike uporabe bakterije razvijaju otpornost na njih. Antibiotici su jedini lijekovi koji, kad se daju pojedincu, imaju učinak i na cijelu zajednicu jer svoje bakterije stalno izmjenjujemo s drugim ljudima. Nekad se smatralo da otpornost bakterija na antibiotike neće biti problem jer će farmaceutska industrija stalno proizvoditi nove antibiotike, no danas se zna da je malo novih antibiotika, pa se moramo okrenuti čuvanju postojećih antibiotika - kaže doc. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, predsjednica Interdisciplinarne sekcije za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) pri Ministarstvu zdravstva RH.
Odgovornim uzimanjem antibiotika ljudi tako čuvaju i tuđe zdravlje. Stoga, nastave li ljudi uzimati antibiotike često kao do sada, svijet bi se mogao vratiti u doba prije antibiotika kad su uobičajene bakterijske infekcije poput upale pluća, pa čak i posjekline, mogle biti smrtonosne. Liječenje takvih bolesti tada postaje značajno skuplje, dugotrajnije i može izazvati ozbiljnije nuspojave.
Pretjerivanje s antibioticima moglo bi ugroziti i bolničko liječenje.
- S razvojem medicine suzbijene su mnoge epidemije zaraznih bolesti, no sve invazivniji dijagnostički i terapijski zahvati uz produljenje života donose i veći rizik od zadobivanja bolničkih infekcija. Izgube li antibiotici djelotvornost, mnoga dostignuća medicine bit će dovedena u pitanje - zaključuje dr. Tambić Andrašević.
Probiotici se uzimaju kasnije
Tijekom terapije antibiotikom korisno je uzimati probiotike radi očuvanja mikroflore probavnog sustava, odnosno tzv. dobrih bakterija. Probiotici se uzimaju dva sata nakon primjene antibiotika, nikako istodobno, jer bi ih antibiotik odmah uništio pa ne bi imale baš nikakvog učinka. Dobro ih je uzimati i nakon terapije.
Često pranje ruku sprečava bolesti
Pranje ruku najbolji je način za sprečavanje širenja infekcija dišnih putova jer se virusi brzo talože na površinama. Dodirivanjem prelaze na ruke, tako da za zarazu nije potrebno nužno ni vidjeti nekog oboljelog. U sezoni prehlada i gripa važno je ojačati imunitet, na primjer, zdravom prehranom.
Opasne su čak i ‘dobre’ bakterije
Nepotrebno davanje antibiotika potiče stvaranje otpornosti na antibiotike među “dobrim” bakterijama neophodnih za normalno funkcioniranje organizma), a geni za rezistenciju iz njih mogu prijeći na patogene bakterije koje izazivaju bolesti. Katkad i “dobre” bakterije mogu izazvati infekciju, pa je opasno ako su već otporne na antibiotike.
Antibiotik nije za temperaturu
Prehlada, gripa i većina drugih bolesti gornjih dišnih putova (kod kojih se pojavljuju kihanje, kašalj i promuklost) izazvane su virusima, a antibiotici tad ne pomažu. Čak ni povišena temperatura nije automatski znak da se trebaju primijeniti antibiotici - to mora procijeniti liječnik.
Ne uzimajte ih ‘za svaki slučaj’
Antibiotike nikad ne treba uzimati “za svaki slučaj”. Oni ubijaju i “dobre” bakterije iz probavnog sustava, što može izazvati proljev ili ginekološke tegobe. Antibiotici također mogu izazvati alergijske reakcije kao što su osip i svrbež kože ili teškoće s disanjem.
Nemojte uzimati ni stare ni tuđe lijekove
Nikad nemojte prerano prestati uzimati propisane antibiotike, čak i ako se osjećate bolje. Kompletna kura antibiotika potrebna je da ubije sve štetne bakterije. Inače neke mogu preživjeti i stvoriti još veće probleme.
Liječnik zna koji antibiotici pomažu kod koje bolesti, kome su primjereni i koliko ih dugo treba uzimati da budu učinkoviti. Uzimanje lijekova na svoju ruku, npr. “posuđivanje” od susjeda ili uzimanje tableta koje su vam preostale od prethodne terapije izazvat će više štete nego koristi jer lijek koji vam je pomogao prije godinu dana možda nije taj koji vam je i sada potreban, a možda mu je i istekao rok trajanja. Osim toga, uzimanje neprikladnih antibiotika može izazvati opasne nuspojave.
Liječnici znaju koje su nuspojave antibiotika, tako da ih ne daju svakom pacijentu. Oboljeli od, na primjer, bolesti jetara, ne smiju uzimati antibiotike čija je nuspojava oštećenje jetara. Stoga će liječnik propisati drugi antibiotik koji može biti manje moćan, ali ne utječe na jetra. Ako antibiotik nema zamjenu, opasnost od nuspojava zahtijeva redovite liječničke kontrole. Na pregledu kod liječnika ljudi ne bi trebali inzistirati na antibioticima:
- Pacijenti često vrše pritisak na liječnika da im propiše antibiotike pogrešno smatrajući da je to znak da njihovu bolest shvaća ozbiljno. A iako su antibiotici dostupni samo na liječnički recept, mnogi građani samoinicijativno uzimaju antibiotike (najčešće koristeći zalihe od prijašnjih terapija ili pokušavajući nabaviti antibiotike bez recepta).
Međutim, treba li primijeniti antibiotik mora isključivo procijeniti liječnik. Ni povišena tjelesna temperatura nije automatski znak da su antibiotici potrebni jer mnoge virusne infekcije dišnih putova imaju tešku kliničku sliku te zahtijevaju mirovanje i liječenje simptoma, ali ne i antibiotike - kaže dr. Tambić Andrašević.
Uz tetraciklin se ne pije mlijeko
Antibiotici mogu reagirati s drugim lijekovima i učiniti ih opasnima. Cefalosporine tako ne bi trebalo uzimati s diureticima, a uz tetraciklin ne smiju se uzimati preparati željeza i kalcija, pa ni mlijeko, jer se umanjuje apsorpcija, odnosno tetraciklinu se smanjuje djelotvornost.
Prekidanje terapije može dovesti do povratka upale
Antibiotike treba uzimati najmanje od četiri do pet dana, a kod nekih bolesti i dulje. Često se daju za zubobolju koju izazivaju bakterije koje ulaze u desni i kosti vilice kroz oštećene zube, pa desni natiču, a zub boli. Ako se antibiotici uzimaju dan ili dva, bakterije nisu mrtve, tako da je velika vjerojatnost da bol neće proći ili će se nakon nekog vremena problemi ponoviti.
Dvostruka doza neće pomoći
Važan je točan vremenski razmak između korištenja, primjerice, svakih osam ili 12 sati. Svako preskakanje doze ili produljivanje vremena uzimanja pridonosi povećanju rezistencije. Ako ste zaboravili popiti lijek na vrijeme, uzmite ga što je prije moguće i ne uzimajte dvostruku dozu.
Treba li lijek uzeti prije ili poslije jela?
Neki antibiotici uzimaju se na početku obroka (npr., klavocin), neke je potrebno uzeti dva sata prije ili dva sata nakon jela (eritromicin), a neke uz jelo. Kod svakog antibiotika dobit ćete upute kojih se treba pridržavati. Antibiotik u obliku sirupa je razrijeđen pa najčešće vrijedi sedam dana.
Osip ili alergija kod djece
Maloj su djeci katkada potrebni antibiotici jer oni uništavaju bakterije koje izazivaju npr. upale uha.Djeca antibiotike ponekad teže podnose, pa je pridržavanje liječničkih uputa još važnije, upozoravaju liječnici.
Česta nuspojava antibiotika je pelenski osip. Može se raditi o kontaktnom pelenskom osipu koji nastaje zbog rijetkih stolica koje iritiraju guzu ili o gljivičnom pelenskom osipu koji nastaje zbog poremećaja normalne crijevne flore što pogoduje razvoju gljivica.
U prevenciji pomažu probiotici, a prilikom mijenjanja pelena guzu treba namazati zaštitnom kremom s cinkovim oksidom. Ako je osip ozbiljan, s velikim plikovima ili se koža ljuska, obratite se liječniku ili dermatologu.
Uočite li znakovi alergije na lijek zovite Hitnu
Tijekom uzimanja antibiotika na tijelu se može se javiti alergijski osip koji nastaje zbog alergije na antibiotik ili neki drugi lijek koji se istodobno uzima. Osip je potrebno pokazati liječniku jer je važno što prije saznati je li dijete alergično na neki antibiotik. Liječnik tada može promijeniti terapiju ili prepisati antialergijske lijekove. Hitnu pomoć treba pozvati ako se javi zvuk sviranja u plućima, otežano disanje ne samo od začepljenog nosa), otežano gutanje zbog natečenog grla ili natečeni zglobovi.
