Anksioznost je normalna reakcija tijela na opasnost, automatski instinktivni odgovor “fight or flight” koji se aktivira kada se osjećate nesigurno, pod pritiskom ili suočavate s izazovnom situacijom, kao što je razgovor za posao, ispit ili prvi sastanak. Umjereni nivo anksioznosti nije nužno loša stvar. Može vam pomoći da ostanete budni, usmjereni, potaknuti vas na akciju i motivirati vas da rješavate probleme. Međutim, kada je anksioznost konstantna ili preplavljujuća – kada brige i strahovi ometaju vaše odnose i svakodnevni život, vjerojatno ste prešli granicu normalne anksioznosti i ušli u područje anksioznog poremećaja.
Budući da su anksiozni poremećaji skupina povezanih stanja umjesto jednog poremećaja, simptomi se mogu razlikovati od osobe do osobe. Jedna osoba može patiti od intenzivnih napada anksioznosti koji se javljaju bez upozorenja, dok druga može paničiti na pomisao na druženje na zabavi. Neko drugi može imati teški strah od vožnje ili nekontrolirane nametljive misli. Još jedna osoba može živjeti u stalnom stanju napetosti, brinući se o svemu i svačemu. Ali bez obzira na njihov oblik, svi anksiozni poremećaji izazivaju snažan strah ili brigu nesrazmjernu situaciji u kojoj se nalazite.
Anksiozni napadaji, poznati i kao napadi panike, su iznenadni i intenzivni epizode panike ili straha koji obično dolaze bez upozorenja. Mogu se pojaviti iznenada i bez jasnog okidača. Tijekom napada anksioznosti, osoba može doživjeti teror toliko intenzivan da se osjeća kao da će umrijeti ili potpuno izgubiti kontrolu. Fizički simptomi napada anksioznosti često su toliko zastrašujući da mnogi ljudi misle da imaju srčani ili moždani udar. Nakon što napad anksioznosti završi, osoba može brinuti o tome da će im se dogoditi još jedan, posebno na javnim mjestima gdje pomoć nije dostupna ili se ne mogu lako povući.
Simptomi napada anksioznosti uključuju:
Nagli osjećaj panike
Osjećaj gubitka kontrole ili ludila.
Palpitacije srca ili bol u prsima.
Osjećaj kao da ćete onesvijestiti.
Poteškoće u disanju ili osjećaj gušenja.
Hiperventilacija.
Valovi vrućine ili hladne jeze.
Drhtavica.
Mučnina ili bolovi u želucu.
Osjećaj odvajanja ili nerealnosti.
Iako imati anksiozni poremećaj može biti onesposobljavajuće, sprječavajući vas da živite život kakav želite, važno je znati da niste sami. Anksiozni poremećaji spadaju u najčešće mentalne probleme i vrlo su tretabilni. Nakon što razumijete svoj anksiozni poremećaj, možete poduzeti korake za smanjenje simptoma i povrat kontrole nad svojim životom.
Važno je potražiti pomoć ako počnete izbjegavati određene situacije zbog straha od napada anksioznosti. Napadi anksioznosti su izliječivi, a mnogi ljudi su bez napada panike nakon samo 5 do 8 terapijskih sesija.
