Jer, kako je jednom prilikom rekao slavni američki novelist, autor Toni Morrison (odnosno Nobelovka Chloe Anthony Wofford koja stoji iza pseudonima Toni Morrison), ‘ljutnja je emocija koja paralizira’.
Ljuti ne možete ništa raditi kako treba, a ljudi misle da se radi o nekom plemenitom, uzvišenom i strastvenom osjećaju, a ja osobno ne mislim da je išta od toga. To je osobina koja čovjeka samo čini bespomoćnim – zaključila je dr. Appio, pa savjetuje da kad drugi put osjetite da vas obuzima osjećaj ljutnje, prije nego vas ‘ponese’, isprobate neku od tehnika koje preporučuju stručnjaci.
1. Zapitajte se je li osjećaj ljutnje razuman
To je možda teško u trenutku ljutnje, kad glava ‘gori’, ali ako se možete smiriti dovoljno da udahnete i zapitati se zašto ste stvarno ljuti, možda se i uspijete malo smiriti.
Prije nego se pokušate osloboditi od ljutnje, pokušajte identificirati je li vaša ljutnja razumna – objasnila je psihologinja dr. Lauren Appio za portal BuzzFeed. Ona preporučuje i da se zapitamo i ‘bi li i drugi u našoj situaciji bili ljuti’. Ako je u redu za druge, u redu je i za vas – kaže psihologinja.
2. Preispitajte i druge osjećaje koje ljutnja možda ‘maskira’
Možda osjećate ljutnju umjesto nečeg zbog čega biste se osjećali još gore, poput straha, povrijeđenosti ili srama.
Kad shvatite zašto se tačno osjećate kako se osjećate, vjerojatno će se i ljutnja umanjiti – objasnila je psihologinja koja savjetuje da se koncentriramo na ono što osjećamo i duboko dišemo. U toj je vježbi najbolje na glas nabrajati druge emocije, koje se često kriju iza ljutnje.
3. Napustite prostoriju
U knjizi za samopomoć o upravljanju bijesom pod nazivom ‘Anger Management Essentials: A Workbook for People to Manage their Aggression’ (Osnove upravljanja bijesa: Naučite se nositi s agresijom), psihologinja Anita Avedia preporučuje da odete s mjesta na kojem se eventualno dogodio neki sukob.
Izađite iz sobe, prošetajte uokolo i maknite se iz situacije koja vas uznemirava, a onda pokušajte sa savjetima 1 i 2 – objasnila je.
Dodaje i da u tim situacijama pomaže i šetnja, jer tijelo u pokretu luči endorfin koji umanjuje bol i bolna iskustva. No ako ste baš bili usred svađe s drugom osobom nemojte ‘autistično’ napustiti prostoriju; recite da vam trebate malo vremena i naglasite za koliko ćete se vratiti.
4. Popričajte sa svojim ‘unutarnjim djetetom’
Psihologinja dr. Margaret Paul objašnjava kako osjećaj ljutnje prema nekome može biti i pokazatelj da se u nekoj situaciji ne znate dobro pobrinuti za sebe. Zato će vam, kaže, razgovor s ‘djetetom u vama’ pomoći da se smirite, i shvatite zašto ste zapravo ljuti, ali i da prema sebi ubuduće budete bolji.
Zamislite da je onaj dio vas koji se ljuti zapravo dijete prema kojemu imate izljev bijesa. Razgovarajte s tim djetetom, neka vam pomogne shvatiti zašto ste ljuti ili što zapravo sebi zamjerate – preporučuje dr. Paul.
5. Naučite prepoznati znakove ljutnje, da vas ne zaskoči
Vjerojatno još niste naučili kako ćete prepoznati fizičke znakove kojima vas tijelo upozorava na stres i ljutnju, a zbog toga većina nas ni zna da osjeća ljutnju, sve dok ne odreagiraju preburno na nešto – kaže psihologinja dr. Sari Chait. Ona preporučuje da, kad osjetite da ćete burno reagirati, radije ne napravite ništa.
Zapitajte se možete li uopće u određenim situacijama zadržati normalan pogled na stvari ili u tom trenutku imate ‘tunelski vid’. A ako shvatite da ljutnja s vama upravlja, odite iz prostorije i smirite se prije nego se vratite – savjetuje.
6. Riješite se fizičke napetosti
Budući da mnogi u tijelu osjećaju i fizičke manifestacije ljutnje, u tom se trenu opuštanjem mogu iskontrolirati da ne kažu ili ne naprave nešto zbog čega će kasnije žaliti.
Napinjite dio po dio tijela i tako ostanite po pet sekundi prije nego ga opet opustite. Usredotočite se posebno na ramena, ruke, šake i stopala; to može pomoći da se fizički opustite, da se riješite tenzija, ali i da prestanete biti ljuti.
7. Našalite se
Događa li vam se da se svađate s partnerom i da ste frustrirani, a on (ili ona) odjednom kaže neku glupost, nešto smiješno na što se oboje počnete smijati.
To se, naravno, neće događati kad raspravljate o bitnim stvarima, ali dobro dođe kod banalnih svađa kakve manje više svi prolazimo. Zato pogledajte neki video koji vas nasmijava i zabavlja i pokušajte što češće stvari okrenuti na šalu – preporučuje dr. Chait i kaže da, kad osjetimo da ćemo se naljutiti, pogledamo neki šaljivi YouTube video koji će naše raspoloženje ‘odvesti u drugom smjeru’.
8. Zapitajte se što vam je zapravo
Terapeutkinja Patrice Douglas kaže da je osjećaj ljutnje stvaran, ali i kako ne smijemo dopustiti da nas osjećaj ‘ponese’. Zato preporučuje da se tada zapitamo zašto ‘nismo svoji’, jesmo li možda gladni ili umorni, pa smo zato na rubu i u stanju reći stvari koje zapravo ne mislimo.
9. Pitajte se želi li vam stvarno loše onaj ko vam daje savjet
Savjet prijatelja ili partnera često možemo krivo shvatiti, pa će pomoći da se na trenutak zapitamo ima li ta osoba dobre namjere, kaže dr. Chait i napominje kako nam ‘nisu svi prijetnja’.
10. Napišite si pismo
Terapeuti i psiholozi tvrde da je i pisanje pisma onome s kim smo se posvađali isto dobra terapija, a smatra da ih nećemo poslati ako nisu konstruktivna, već ćemo se samo bolje nositi s osjećajima. Kaže da takva pisma obavezno pišemo rukom na papir, a ne kao mail koji bismo onda slučajno mogli poslati.
11. Slušajte muziku
Dobar način da od sebe maknemo negativne emocije poput ljutnje je, kaže terapeutkinja Sherry Shockey-Pope, slušanje muzike i to pogotovo one za koju su nam vezane neke lijepe uspomene.
“Muzika izaziva u nama brojne emocije i transformira nas”, rekla je Pope i dodala kako u jednom trenu možemo repati, a već u drugom slušati Beyonce i osjećati potpuno drugačije stvari. Pope je objasnila i kako pjesme s brzinom od 60 do 80 beatova (udaraca) u minuti smiruju tijelo, zbog čega preporučuje snimanje playliste s tim ritmom koju si možemo pustiti na kraju teškog dana.
12. Brinite o sebi
Ako previše radite, iscrpljeni ste, ne jedete kako treba, ne vježbate i ne provodite vrijeme s onima koji vas vole i podržavaju, teško ćete se osjećati dobro. Zato terapeutkinja Shockey-Pope ističe kako su briga o sebi i uredne životne navike ključni da bismo se, kad se jednom i naljutimo, mogli ‘rashladiti’. Preporučuje i da si posvetimo što više vremena koje ćemo dobro iskoristiti, ali i da mijenjamo stvari koje nas čine nezadovoljnima, piše Zadovoljna.hr.
