Ujutro jedi poput cara, popodne poput kralja, a navečer kao prosjak, kaže jedna stara narodna poslovica. Ali za mnoge od nas doručak je postao vikend fenomen kada ne žurimo na posao i kada je cijela porodica na okupu. Iako smo svjesni važnosti ovog obroka, većina ga preskače. Loš trend, jer ispitivanja dokazuju izuzetnu važnost doručka. Pročitajte zašto od danas radni dan više ne trebate započinjati sa «kafom u ruci i cigaretom u ustima».
1. Napuniti rezerve
Kad budilnik zazvoni ujutro u 7 mašini zvanoj čovjek potrebno je gorivo, dakle ishrana kako bi funkcionirala cijeli dan. Prvi jutarnji obrok je odskočna daska u novi dan jer opskrbljuje tijelo startnom energijom, najbolje u formi ugljikohidrata dopunjenu bjelančevinama, vitaminima i mineralima. Metabolizam se preko noći koristio rezervama i one se moraju ponovo napuniti. Ovo važi i za nivo tečnosti u tijelu. Za ranoranioce ovo ne predstavlja nikakav problem jer se najčešće i bude sa otvorenim apetitom. Za one koji ne osjećaju glad čim ustanu preporučuje se da dan započnu čašom nezaslaćenog voćnog soka ili nekim mliječnim proizvodom, a nešto kasnije si priušte pravi doručak.
2. Stabilizirati krivulje efikasnosti
Od doručka i načina doručkovanja zavisi naša radna sposobnost za dan ispred nas. Klasičan doručak podrazumijeva pšenični hljeb, slatki namaz i zaslađene cerealije. Ove namirnice iako bogate jednostavnim šećerima, na žalost, ne garantiraju konstantan tok šećera u krvi i svakako nikakvu dužu zasićenost. Posljedica je pad koncentracije i efikasnosti. Nutricionisti savjetuju da se dan započne laganim obrokom sa naglašenim ugljikohidratima. Idealni su integralni hljeb, musli, namaz sa malo masnoća, mliječni proizvodi i voće. Prijepodnevna užina koja sadrži i ugljikohidrate i bjelančevine (jogurt, kifla sa sirom) garantira dobru izdržljivost.
3. Ostati zdrav
Studija Medicinskog fakulteta na Harvardu dokazuje da jutarnje gladovanje dugoročno ne može proći bez posljedica. Često odricanje zdravog doručka povećava rizik za dobivanje prekomjerne težine, oboljevanje od dijabetisa, te oštećenja srca i krvotoka za 35 do 50 %. Jedna finska studija koja je sprovedena nad 5500 mladih i njihovih roditelja čak je dokazala da preskakanje doručka u nadprosječnim postocima nerijetko izaziva konzumiranje nezdravih užina, cigareta i alkohola.
4. Izbjegavati prekomjernu težinu
Jedna američka studija nedavno je ispitivala djelovanja različitih varijanti doručka na težinu. Rezultat: ispitanici koji su jeli namirnice od žitarica i voće bili su evidentno u boljoj liniji i sveukupno su unosili manje kalorija dnevno u odnosu na one koji nisu doručkovali ili su dan započinjali «šunkom i jajima». Razlog: ukoliko ne doručkujemo u toku dana dobivamo napade gladi što sveukupno vodi ka povećanim unosom kalorija.
5. Izbjegavati stres
Isplati se naviti budilnik nešto ranije ujutro i polako započeti dan. Ko već ujutro započne sa kašnjenjem, uglavnom kasni cijeli dan. Ukoliko doručkujete na miru, temeljitije žvaćete hranu i bolje je probavljate. Ujedno, povišeni nivo hormona stresa povećava apetit i šteti zdravlju i figuri.
