U Kantonu Sarajevo od danas počinju s radom i vrtići, a Federalno ministarstvo zdravstva i Federalni zavod za javno zdravstvo Federacije BiH donijeli su preporuke radi zaštite zdravlja djece i vaspitača.
Dio preporuka odnosi se na već ustaljenu praksu zaštite tokom pandemije COVID-19 poput pranja ruku, održavanja respiratorne higijene, izbjegavanja dodirivanja lica...
Također, među već uobičajenom zaštitnom praksom je i provjetravanje prostora, nošenje zaštitne opreme, dezinfekcija prostora i slično.
Ipak, donesene su i specifične mjere:
Boravak u vrtićima potencijalno može predstavljati veći rizik za zarazu djece s COVID-19 nego je to porodični dom, odnosno domaćinstvo, posebno ako su ukućani uključeni u takav tip dnevnih obaveza da mogu izbjegavati situacije povećanog rizika za zarazu COVID-19. Iz gore navedenih razloga podstičemo ostanak kod kuće sve djece za koju je to moguće, s obzirom da broj djece može biti takav da se mjere fizičkog razmaka u tim kolektivima neće moći poštovati.
Donesene su preporuke za djecu
Ne preporučuje se da djeca predškolske dobi nose maske u vrtiću. Roditelji/skrbnici imaju obavezu izmjeriti tjelesnu temperaturu djetetu svaki dan prije dolaska u ustanovu, te u slučaju povišene tjelesne temperature ne smiju dovoditi dijete u ustanovu već se javljaju telefonom ustanovi i izabranom pedijatru/ljekaru porodične medicine radi odluke o testiranju i liječenju djeteta. Ako djeca razviju simptome COVID-19 infekcije tokom boravka u ustanovi, odgajatelji odmah obavještavaju roditelje, koji u najkraćem mogućem roku moraju doći po dijete. Djecu treba poticati da održavaju distancu (fizičku udaljenost) od druge djece i odraslih, primjereno razvojnoj dobi.
Djecu treba poticati da ne dodiruju usta, nos, oči i lice kao i da ne stavljaju ruke i predmete u usta, primjereno razvojnoj dobi. Djecu treba podsticati da redovito i pravilno peru ruke prije ulaska u svoju grupu, prije i nakon pripreme hrane, prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon dolaska izvana, nakon čišćenja nosa, uvijek kada ruke izgledaju prljavo. Za pranje ruku treba koristiti tekuću vodu i sapun. Nakon pranja ruku sapunom i vodom, za sušenje ruku neophodno je koristiti papirnate ubruse za jednokratnu upotrebu koje nakon korištenja treba odbaciti u kantu za otpad sa poklopcem. Djecu treba podsticati da kada kašlju i kišu prekriju usta i nos laktom ili papirnatom maramicom koju poslije treba odbaciti u korpu za otpad sa poklopcem te oprati ruke.
Poželjno je da svako dijete samo postupa sa svojom odjećom i obućom, školskim priborom, torbama, knjigama, no ako nije u mogućnosti, odgajatelji nakon dodirivanja odjeće i obuće, pribora, torbi, knjiga trebaju poslije toga poslije toga dezinficirati ruke. Preporučuje se ostanak kod kuće djece i osoblja s hroničnim bolestima (respiratornim, kardiovaskularnim, dijabetesom, malignim bolestima, imunodeficijencijama, djece s većim tjelesnim/motoričkim oštećenjima), kao i djece čiji roditelji/skrbnici ili ukućani imaju jednu od navedenih bolesti. Ako ukućani osoblja/djelatnika imaju jednu od navedenih bolesti ili su starije životne dobi (65 i više godina), osoblje/djelatnici se tijekom boravka kod kuće pridržavaju mjera fizičkog razmaka u donosu na ukućane kao i pojačane higijene, radi zaštite ukućana.
Ovako se, prema preporukama, trebaju ponašati uposlenici
Svi uposlenici za vrijeme rada trebaju nositi zaštitnu masku preko usta i nosa. Nošenje rukavica u radu sa djecom nije preporučljivo, prednost se daje učestalom pranju i dezinficiranju ruku.
Rukavice se preporučuju kod poslova čišćenja i dezinfekcije prostora i predmeta. Preporučuje se da uposlenici izvrše dezinfekciju mobitela po dolasku na radno mjesto. Svi uposlenici imaju obavezu mjeriti tjelesnu temperaturu svaki dan prije dolaska na posao, te da u slučaju povećane tjelesne temperature ne dolaze na posao, već se javljaju telefonom poslodavcu i svom ljekaru.
Preporučuje se mjerenje tjelesne temperatura bezkontaktnim toplomjerom svim uposlenicima, svakodnevno kod dolaska i odlaska s posla, te da se utvrđuje imaju li respiratornih simptoma ili drugih znakova zaraznih bolesti. Preporučuje se voditi evidenciju o izmjerenim temperaturama uposlenika, koja će sadržavati ime i prezime osobe, datum i vrijeme mjerenja, i vrijednost tjelesne temperature.
Sa povišenom temperaturom, kašljom, otežanim dizanjem i drugim simptomima zarazne bolesti nije dozvoljeno raditi, brinuti se o djeci, niti dolaziti u prostor poslodavca, odnosno ustanove. Ako uposlenik razvije simptome u toku radnog vremena, treba što prije da obavijesti nadređenog, napusti radno mjesto, te se obrati ljekaru. Zbog mogućnosti ovakvih slučajeva neophodno je da postoji organizirana zamjena za radnike.
