Granična policija već godinama na plećima nosi težak teret migrantske krize u BiH. Zbog nedovoljnog broja graničnih policajaca nemoguće je kvalitetno kontrolirati poroznu granicu BiH.
O ovoj temi razgovarali smo s direktorom Granične policije BiH Zoranom Galićem.
Granica sa Srbijom
Poznato je da fali ljudi u Graničnoj policiji, o tome već mjesecima govorite, a čini da niko ništa ne radi po tom pitanju?
- Granična policija BiH radi u skladu s pravilnikom koji nije promijenjen gotovo 20 godina. Prema njemu, nedostaje nam 340 policijskih službenika za obavljanje redovitih aktivnosti u nadzoru granice, međutim, kako bi se zaštitile sve kritične točke nezakonitih prelazaka, potrebno je oko 1.300 policijskih službenika.
Iz tih razloga smo i predlagali izmjene postojećeg pravilnika, jer njime nisu predviđeni globalni izazovi i neophodno ga je mijenjati. Još se borimo da se popune barem radna mjesta predviđena starim pravilnikom.
Je li se mogla bolje osigurati “slaba tačka” naše granice, odnosno granica sa Srbijom, odakle su migranti masovno dolazili i dolaze?
- Za nadzor granice s Republikom Srbijom i Crnom Gorom od samog početka migrantske krize raspoređen je najveći broj policijskih službenika Granične policije BiH i to je bio prioritet, te je gotovo 99 posto postojećih kapaciteta upravo na istočnom dijelu granice.
Granična policija BiH svim raspoloživim sredstvima štiti državnu granicu, a kao ispomoć Graničnoj policiji BiH angažiran je i određeni broj pripadnika Državne agencije za istrage i zaštitu, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske.
S druge strane, Hrvatska, kao i druge zemlje EU, pojačale su snage na svojim granicama, pa čak susjedna zemlja migrante vraća u BiH. Ima li, uopće, rješenja za takvu situaciju?
- Prije pet godina iskazali smo potrebu za opremanjem ove policijske agencije po europskim standardima, nažalost, nismo naišli na razumijevanje političkih subjekata, zbog čega se trenutno nalazimo u situaciji da Granična policija BiH nije materijalno-tehnički i kadrovski opremljena za nove izazove, a upravo je to ono što je neophodno.
Dakle, ključno je jačati kapacitete Granične policije. Isto tako je važno mijenjati i zakonske i podzakonske akte kada su migracije u pitanju.
Kada bi se Graničnoj policiji osiguralo više policijskih službenika i više specijalističke opreme, tada bismo učinkovitije štitili državnu granicu, a s jednim policajcem na skoro 16 kilometara granice, odnosno jednom patrolom na 32 kilometra, to je izuzetno teško.
Najmanje Sirijaca
Je li Granična policija dobro odgovorila na samom početku migrantske krize? Šta se moglo drugačije učiniti?
- Vlasti su, prije svega, zanemarile to da su nezakonite migracije ustvari sigurnosno pitanje. Naime, na samom početku migrantske krize najviše su u BiH pokušavali ući državljani zemalja koje su zahvaćene ratom i tada je zaista bila riječ o humanitarnom pitanju, no to se promijenilo.
Ne isključujemo humanitarnu dimenziju, ali stvarno stanje je takvo da tisuće ljudi pokušavaju nezakonito prijeći državnu granicu, skoro svi se lažno predstavljaju, mnogi su kazneno gonjeni u svojim zemljama. Riječ je većinom o muškarcima srednjih godina, a zemlje iz kojih najviše dolaze su Pakistan, Afganistan, Maroko, Alžir i jasno je da su, kao takvi, potencijalna prijetnja sigurnosti u BiH, a najmanje je sirijskih izbjeglica sa samog početka priliva migranata u BiH.
Granična policija je od samog početka upozoravala vlast da se priprema nezakonito prebacivanje migranata i prelasci preko Bosne i Hercegovine, te smo tražili jačanje Granične policije. Znali su u kakvoj se situaciji nalazimo. Nažalost, oni su smatrali da je migracijska kriza trenutnog karaktera i zato se sada nalazimo u situaciji u kakvoj jesmo.
Pojavljuju se nove rute
Je li se, prema Vašim saznanjima, vremenom izmijenila migrantska ruta koja ide preko BiH? Do sada je najviše na udaru bio pravac koji ide na Unsko-sanski kanton.
- Pojavljuju se nove rute migranata, ali Bosna i Hercegovina, s proljećem i ljepšim vremenom, očekuje novi priliv migranata. Mi suosjećamo s Unsko-sanskom županijom i svjesni smo kakav teret nosi ta županija, poprilično su prepušteni sami sebi i nimalo im nije lako.
Migrantska kriza, iako se stavlja na teret samo Graničnoj policiji BiH, nije samo problem GPBiH nego svih nas koji živimo u BiH. Zato je potrebna podrška svih razina vlasti i međunarodnih organizacija, kako bismo se zajedno izborili s ovim globalnim izazovom.
