Zlostavljanja učenika u KS: Nastavnike procjenjuju na osnovu pitanja "jesi li dobro"

O slučajevima u kojima su maloljetne osobe žrtve rijetko se saznaju detalji, upravo kako bi se zaštitilo dijete ili tinejdžer, ali za razliku od tužilaštva, suda i policije, koji sprečavaju naknadnu štetu, neko je zakazao u obrazovnom lancu. Javna je tajna da prosvjetni radnici nemaju pošten sistematski pregled, a kamoli adekvatnu psihološku procjenu. Sve se svodi na nekoliko pitanja, prikupljanje potpisa i vraćanje na posao s "urednim" nalazima. Ali kako kažu "koliko para, toliko i muzike", jer kako nam je rekao predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja KS Saudin Sivro, za sistematski pregled se izdvaja 25 KM po nastavniku.

"Imamo sudske procese koji nisu završeni do kraja, a u prvostepenim presudama je presuđeno da su se bludne radnje desile. Za nove optužbe sam saznao iz medija i kontaktirao sam direktora (Desete osnovne škole, op.a.) koji mi je rekao da je odmah po saznanju prijavio, suspenadovao i udaljo nastavnika, postupio je prema zakonu, a tako je uradio i u slučaju nastavnika Sude Lavića. Rečeno mu je da nastavnik nije imao namjeru da čini nešto nezakonito, da je imao kontakt (pomilovao), ali ne fizički u seksualnom smislu, već iz roditeljskih pobuda", kazao je Sivro.

Kazao je kako se svi bave pogrešnim stvarima, poput izbora direktora, školskih odbora i time ko je zaposlen, umjesto da se bave problemima koji direktno pogađaju djecu.

"Postavlja se pitanje jesu li nam djeca zapostavljena, da li su roditelji prema njima naklonjeni, da li razgovaraju s njima, da li mi to prepoznajemo? Tim se trebamo baviti kao nastavnici, pedagozi i psiholozi i umjesto da pričamo o tome kako da zaposlimo još stručnih osoba koje će djelovati u obrazovnom sistemu, mi se bavimo drugim stvarima, a svi nosimo odgovornost. Svi moramo biti profesionalci", rekao je.

Istakao je kako se Ministarstvo obrazovanja KS mora ozbiljno baviti tim problemima i raditi s ljudima koji rade u obrazovnom sektoru kako bi se spriječile ovakve situacije. Podsjetio je kako su tražili ocjenu radne sposobnosti za one koji nisu sposobni da rade psihički, ali da kantonalne vlasti ne žele donijeti propise kojim bi se situacija poboljšala, a u učionice ulazili zdravi ljudi.

"Sistematski pregled od 25 KM vam podrazumijeva vađenje krvi, nalaz urina, 'vidiš li - vidim', 'jesi li normalan - jesam'. Skupo je platiti kvalitetan tim psihologa koji će provjeriti je li čovjek zaista zdrav i je li se istrošio vremenom, jer bi to koštalo između 50 i 150 KM. Prevencija je najbolja stvar, ali mi to nemamo. Sigurno imamo ljude koji ulaze u učionicu, a nisu zdravi ni psihički ni fizički i to se zna, ali se ti problemi guraju u stranu", rekao je Sivro.

Dijana Parla iz Vijeća roditelja KS kazala je kako od njih ni u jednom od ovih slučajeva nije zatražena pomoć, osim u slučajevima kada nastavnici koji su pred penziju zagalame, budu grubi ili udare nekoga.

"Nemamo ingerencije osim da pozovemo državu i sve nadležne da rade i da brzo reaguju kada je riječ o pravima i zaštiti djece. Treba postaviti stvari drugačije, a kontrola rada nastavnika treba biti primjerenija, jer ima dosta nastavnika koji su ovdje proveli rat. Nisu to samo seksualna zlostavljanja, već imamo živčane ljude koji viču ili nekada udare dijete. Ne možemo uništavati te ljude, jer moraju doći do penzije, ali bi ministarstvo trebalo voditi računa o tim ljudima i zaštititi i njih i djecu na adekvatan način. Sistematski pregled je jedan od načina prevencije", istakla je Parla.

Psihologinja i psihoterapeutkinja za mlade Jelena Jovanović također je istakla kako je prevencija najbolji način zaštite djece i omladine. Sve kreće od vaspitanja unutar primarne porodice, a potom kroz vaspitno-obrazovni rad u školi.

"Treba se posvetiti više pažnje, ne samo selekciji i zdravstvenom stanju budućih prosvjetnih radnika, već i njihovim motivima za bavljenje ovom profesijom. Nije rijedak slučaj da se ljudi skloni takvom načinu ponašanja (bludne radnje nad djecom, op. a.) opredjeljuju upravo za profesiju koja im osigurava veću dostupnost djeci. Također, teško možemo predvidjeti nečije ponašanje i sklonosti samo na osnovu pitanja na sistematskom pregledu, jer takve osobe obično kriju svoje sklonosti, dobro su socijalno uklopljene, često neupadljivog ponašanja. Rijetko se samoinicijativno javljaju za psihološku pomoć i često nemaju uvid u neadekvatnost svog ponašanja u zadovoljenju svojih nagona", kazala nam je Jovanović.

Žrtve, u ovom slučaju djeca, različito reaguju na svaku vrstu zlostavljanja. Jovanović ističe kako se nekada povlače u sebe i imaju potrebu da se izoluju, uz osjećaj sramote, krivice i lične odgovornosti za ono što su doživjeli.

"Također, djeca mogu imati i agresivno ponašanje, lošiji uspjeh u školi, nezainteresovanost za uobičajna dešavanja ili mogu biti preosjetljiva, tužna i apatična. Ukoliko pažljivo pratimo njihovo ponašanje, način reagovanja i interesovanja, dozvolimo im da pokažu kako se osjećaju i podržavamo ih u tome da otvoreno razgovaraju i dijele sve ono što misle i osjećaju, velika je vjerovatnoća da ćemo moći primijetiti da se nešto s njima dešava, a onda i adekvatno reagovati i ukazati pomoć tamo gdje je ona neophodna", zaljučila je Jovanović.

Podsjetimo, bivši direktor Desete osnovne škole Sudo Lavić prvostepeno je osuđen na osam godina zatvora za spolni odnos s djetetom, ali je presuda poništena i slučaj vraćen na ponovno suđenje. Nastavnik sporta OŠ Grbavica 1 Samir Alihodžić optužen je da je slao fotografije neprimjerenog sadržaja maloljetnici, ali slučaj još nije okončan. Nastavnik matematike Desete osnovne škole Ejub Muratagić osumnjičen je za bludne radnje nad učenicama, a nadležni istražuju da li je "pipkao i štipao učenicu za stražnjicu".