Danas, kada se navršava 25. godišnjica genocida u Srebrenici, prisjećamo se činjenica o najužasnijem zločinu na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata.
Negiranje genocida
Dok se među političkim elitama i najširoj javnosti u Srbiji i bh. entitetu RS genocid u Srebrenici sistematski negira, što je "završni čin genocidnog procesa", te se na stanovit način želi održati debata šta se događalo u Podrinju jula 1995. godine, presude domaćih i međunarodnih sudova su nedvosmislene.
Najprije valja naglasiti da su različiti međunarodni i lokalni sudovi DOKAZALI da je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 ljudi!
Dakle, to niko nije rekao, to je DOKAZANO.
Inače, poslije tri godine pod opsadom Srebrenica je 1995. godine imala 42.000 stanovnika, od kojih 36.000 izbjeglica iz drugih podrinjskih gradova.
Žrtve su, i to je DOKAZANO, bi bili muškarci i dječaci, i to 13 gradova na području Podrinja, a ne samo Srebrenice, kako se obično misli.
U tom dokazivanju korišteni su iskazi više od 1.500 svjedoka.
Nakon temeljitog, često iscrpljujućeg procesa, donesene su presude. Srebreničke presude su prve presude za genocid od strane jednog međunarodnog krivičnog suda u Europi.
U presudi iz 2007. godine po tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije i Crne Gore, Međunarodni sud pravde (ICJ) je nedvojbeno ustanovio genocid u Srebrenici, proglasivši krivim Vojsku Republike Srpske i MUP RS-a.
Sud je presudio da su Srbija i Crna Gora prekršile Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju genocid, odnosno nisu učinili ništa da spriječe genocid.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Sud BiH i sudovi u Srbiji i Hrvatskoj osudili su više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica i Centra za postkonfliktna istraživanja (PCRC), od 20 presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) za zločine počinjene u Srebrenici, sedam uključuje i presude za zločin genocida.
Inače, najveći broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud Bosne i Hercegovine. Državni sud donio je 26 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega je trinaest za zločin genocida.
U Haagu je osuđeno 14 bivših pripadnika vojske i policije Republike Srpske. Ovaj sud je izrekao pet kazni doživotnog zatvora, uključujući onu Ratku Mladiću, koja još nije pravosnažna.
Pravosnažne doživotne kazne zatvora izrečene su Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, Ljubiši Beri, načelniku za bezbjednost Glavnog štaba VRS, Zdravku Tolimiru, bivšem vojnom komandantu i pomoćniku komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove Glavnog štaba Vojske Republike Srpske, te načelniku sigurnosti Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske Vujadinu Popoviću.
Kome treba istina?
U Republici Srbiji doneseno je pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, uključujući presude za ratne zločine protiv civilnog stanovništva i kršenje zakona i običaja ratovanja.
Hrvatskoj je, također, osuđena su dvojica bivših pripadnika zloglasnih Škorpiona.
Prema zaključku uglednog profesora Fakulteta političkih nauka u Sarajevu dr. Samila Čekića, rezultati dosadašnjih naučnih istraživanja zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, pretežno empirijskih naučnih istraživanja interdisciplinarnog karaktera, "nesumnjivo potvrđuju da je, na osnovama srpske i hrvatske nacionalističke ideologije, politike i praske, u svim okupirani mjestima i gradovima u opsadi Republike Bose i Hercegovine 1992.-1995. planski, sistematski i organizirano izvršen zločin genocida".
Ovo su, nažalost, historijski fakti. Srebrenici i Bošnjacima ne treba priznanje onog što zna cijeli svijet i što poštovati znači biti dio civilizacije, kao što to predstavlja priznanje Holokausta ili zločina zloglasne NDH - ali treba Srbiji, bh. entitetu RS i srpskom narodu u ime kojeg su zločini činjeni.
