U historiji će biti upamćen i zapisan kao legendarni komandant i vojskovođa čiji su borci izvojevali neke od najznačajnih pobjeda tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata.
"U filmu nisam pričala i ne bih mogla"
Razgovarali smo sa generalovom suprugom Ziskom Alagić upitavši je kako je zdravlje služi, koliko joj teško pada svaka godišnjica smrti njenog supruga, bosanskohercegovačkog heroja Mehmeda Alagića.
Ah zdravlje, ono je kakva nam je i država. Naravno, države ima, ona je uredu, ali narod, pojedinci kakvi su, dobro je - kazala nam je na početku razgovora Ziska Alagić.
Dodaje kako svaka godišnjica smrti njenog supruga djeluje na nju sjetno, potresno, kao za sebe dodaje kako je "najteži psihološki rat".
Bit će program u Sanskom Mostu sutra kojim će se obilježiti godišnjica od smrti generala Alagića. Večeras će biti prikazan dokumentarni film o njemu. U tom filmu nisam pričala i ne bih mogla. Neke kadrove sam vidjela. Sutra u devet sati planirana je posjeta porodici Alagić, u deset sati je Akademija, u 11.30 sati polaganje cvijeća na mezaru, a poslije će biti proučen tevhid - kazala nam je.
Govori nam kako često sanja supruga Mehmeda.
Sanjam ga vrlo često. Sve je to teško, ali šta da vam kažem. Svi mi idemo na put bez povratka, to je neminovno. Da li će pravde biti, ne znam, inače u cijeloj Bosni i Hercegovini sada nema pravde. Oni koji bi trebalo da rade za građane, rade za svoje džepove. Toliko mogu da kažem - govori nam Ziska Alagić.
U ranijim razgovorima za Faktor Ziska je ponosno govorila da se general Mehmed Alagić sa svojim borcima borio za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, građansku državu.
Ziska Alagić se godinama bori da dobije generalsku penziju svoga supruga, međutim iz institucija svaki put je dobila odgovor da nema pravo na to, već na porodičnu penziju.
"General je dobio samo četiri mermerna stuba od države"
Ja sam njegova supruga, zašto ne bih mogla dobiti njegovu generalsku penziju? Ne znam. Njemu osporavaju mnogo toga, potresena sam. General je dobio samo četiri mermerna stuba od države, ništa više - kazala je u jednom od ranijih razgovora za naš portal Ziska Alagić.
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Mehmed Alagić je bio komandant Trećeg i Sedmog korpusa ARBiH. Historija će ga pamtiti po akcijama oslobađanja Vlašića, Kupresa, Donjeg Vakufa i svog rodnog Sanskog Mosta.
Borci Sedmog korpusa u sadejstvu sa jedinicama Trećeg i Prvog korpusa, te Gardijske brigade Armije RBiH, u veličanstvenoj operaciji Domet 1, oslobodili su najviši vrh Vlašića, radio-relejno čvorište na Paljeniku, visoku 1.933 metra, 23. marta 1995. godine, za koju su generali evropskih armija govorili da je neosvojiva. Bila je to jedna od najpoznatijih i najznačajnijih pobjeda Armije RBiH, koja se i danas proučava na vojnim akademijama u svijetu.
Alagić je bio general koji je oslobađao Bosnu. Komandovao je jedinicama Armije RBiH koje su u ljeto 1995. godine stigle nadomak Prijedora i Banje Luke, gdje su zaustavljene pod pritiskom međunarodne zajednice.
Poslije rata, na vlastiti zahtjev, biva penzionisan i prihvaća se dužnosti prvog poslijeratnog gradonačelnika Općine Sanski Most. Sanski Most postaje utočište za sve prognane Bošnjake iz 51. općine BiH.
Iz Haga pušten da se brani sa slobode
Krajem jula 1999. godine odlukom tadašnjeg visokog predstavnika Carlosa Westendropa, smijenjen je sa mjesta načelnika Sanskog Mosta.
Nije problem načelnik Alagić, nego general Alagić - kazao je tada.
Nakon što su ga 2. augusta 2001. godine uhapsili specijalci Federalnog MUP-a i sa čarapom na glavi doveli u Sarajevo, odakle je deportovan u Hag, kazao je:
Umrijet ću zbog ove čarape na glavi i lisica na rukama, neću zbog haške optužnice.
Optužen je za komandnu odgovornost za ratne zločine u srednjoj Bosni.
Iz Haga je pušten da se brani sa slobode, a tadašnjoj glavnoj haškoj tužiteljici Carli del Ponte je poručio da ga "ovdje više nikad neće vidjeti". Nepune dvije godine kasnije prestalo je kucati njegovo srce.
Dženazu mu je u rodnim Fajtovcima klanjalo oko 30.000 ljudi koji su došli iz cijele BiH. Ukopan je u mezarju Fajtovačke džamije.
Umjesto da, prema običajima, pita vjernike da li mu halale, tadašnji reis Mustafa Cerić kazao je: "Halališ li im"?
