U ovoj diplomatskoj inicijativi učestvuju Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Albanija, koje već imaju kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, te Bosna i Hercegovina i Kosovo, kao potencijalni kandidati za članstvo u EU. Ministri vanjskih poslova, unutrašnjih poslova i ekonomije će se sastati 4. jula, dok će Samit lidera biti održan 5. jula,a na kojem će šefovi država i vlada partnera u Berlinskom procesu c razmotriti ključna pitanja koja se tiču zapadnog Balkana. Ministarskom skupu prisustvovat će i i šef bh. diplomatije Igor Crnadak.
Glavne teme samita bit će oblasti povezivanja, posebno u sektoru infrastrukturnih projekata, daljnjeg napretka digitalizacije i povezivanja zapadnog Balkana s Evropskom unijom, prenosi Avaz.
Važnost strategije
Samit će biti prilika i da se sagleda situacija nakon nedavno održanih evropskih izbora te da se novoj Evropskoj komisiji pošalje signal da nastavi dosadašnjim putem, ali da se i na tom skupu otvori tema i razmotre određeni zaključci u vezi s carinama koje je Kosovo uvelo BiH i Srbiji.
Vijeće ministara BiH prošlog mjeseca je intenziviralo pripreme za učešće na ovom skupu, i to nakon što je komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Evropske unije Johanes Han (Johannes Hahn) od predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića zatražio informaciju o stepenu realizacije reformskih mjera uvezivanja.
Han je u svom pismu, na koje je iz Vijeća ministara otišao i odgovor, ukazao na značaj provedbe Strategije zapadnog Balkana, u kojoj se potencira važnost regionalne saradnje. Uoči samita u Poznanju, Han je posebno istaknuo važnost za BiH usvajanja regionalnih sporazuma o romingu, o liberalizaciji trgovine u oblasti usluga te o mobilnosti stručnjaka.
Slobodno kretanje
Saznajemo da bi Bosna i Hercegovina na samitu trebala potpisati sporazum sa zemljama regiona o uzajamnom priznavanju stručnih kvalifikacija doktora medicine, doktora dentalne stomatologije, arhitekata i inžinjera građevine, kojim se otklanjaju prepreke za slobodno kretanje eksperata i stručnjaka na području cijele regije.
Čak 29 mjera iz oblasti saobraćaja, energije i regionalnog ekonomskog prostora, uključujući investicije, trgovinu, mobilnost i digitalizaciju u regionu, a koje će biti teme samita odnosi na BiH.
Finansijske institucije
“Berlinski proces”, osim zemalja zapadnog Balkana, uključuje i neke zemlje članice EU, i to Austriju, Bugarsku, Hrvatsku, Francusku, Grčku, Njemačku, Sloveniju, Veliku Britaniju, Italiju, kao i Evropsku komisiju, međunarodne finansijske institucije i međunarodne i regionalne organizacije.
Poljska je 2018. godine pristupila “Berlinskom procesu” na poziv kancelarke Angele Merkel. Inače, Berlinski proces je inicijativa Njemačke, pokrenuta 2014. godine, koja podržava regionalnu saradnju zapadnog Balkana i politiku proširenja EU. Do sada su samiti, osim u Berlinu, održavani i u Beču, Parizu, Trstu i Londonu.
