Njemačka je više od mjesec dana blokirala paket pomoći od 9 milijardi eura koji bi trebao predstavljati glavni oblik podrške EU Ukrajini.
Foto: Klix
Zastoj, koji su potvrdili različiti protagonisti i u Kijevu i u Briselu, mogao bi biti jedan od razloga koji je jučer nagnao Volodimira Zelenskog da iznenada i prilično brutalno smijeni ukrajinskog ambasadora u Berlinu Andrija Melnika.
Međutim, postoji još jedan razlog za nervozu ukrajinskog predsjednika. Postoji sumnja da se berlinska vlada sprema prekršiti neke sankcije Moskvi kako bi povratila isporuku ruskog plina kroz plinovod Sjeverni tok, piše Corriere Della Sera.
Oba pitanja danima muče ukrajinsku vladu i odnose s Briselom, a rješenje još nije na vidiku. Njemačko protivljenje paketu pomoći izgleda da nije povezano sa gasnom krizom, tako da vjerovatno ne odražava pokušaj Berlina da se dodvorava Moskvi baš dok Kremlj manevrira da prekine snadbijevanje Evrope energijom. Ipak, prepreke Berlina za kreditiranje Ukrajine ostaju ogromne.
Ideju o pomoći od 9 milijardi potvrdili su svi čelnici Evropske unije krajem maja. Projektom su predviđeni krediti u Kijevu koji se otplaćuju nakon 25 godina i efektivno bez kamate, zahvaljujući sredstvima koja bi Evropska komisija sama prikupila izdavanjem duga za koji garantuju evropske države na tržištu. Ali Njemačka, najveći i najčvršći garant tog oblika evroobveznice, protivi se, a nakon što je prethodno dala saglasnost.
Njemačkom ministru finansija, liberalu Kristijanu Lindneru, ne sviđa se činjenica da Brisel pribjegava zajedničkom evropskom dugu u ukrajinskoj krizi nakon što je to učinio tokom pandemije.
Za sada je ministar dao saglasnost samo na prvu tranšu od milijardu, čiji bi prihod Kijevu trebalo da bude isplaćen do jula. U međuvremenu, vrijeme prolazi, Kijev tvrdi da mu je potrebna pomoć od 5 milijardi dolara mjesečno, a hipoteza je da Ukrajina neće platiti 900 miliona eura vanjskog duga u septembru.
Zamršenije je pitanje gasa namijenjenog Njemačkoj. Ruski Gazprom najavio je prvo smanjenje isporuka kroz Sjeverni tok za 60 posto, a zatim drugo do 90 posto zvanično između 11. i 21. jula, nudeći kao opravdanje tehnički razlog. Gasovod u ruskom dijelu radi na smanjenom nivou, jer nedostaje Siemens turbina, već poslana na popravku u Njemačku i nikad vraćena jer je podložna sankcijama.
Stoga, prema Moskvi, Njemačka ostaje bez gasa jer primjenjuje evropske mjere protiv Rusije.
Uostalom, blokada tehnoloških i industrijskih rezervnih delova smatra se najefikasnijim oružjem u evropskim rukama za slabljenje Rusije i njenog režima. U međuvremenu, Siemens je poslao Gazpromovu turbinu na popravku u Kanadu, što ju je zapravo kočilo u primjeni sankcija.
Prije dva dana došlo je do prekretnice koja je Zelenskog razbjesnila: ministar ekonomije Robert Habeck, lider Zelenih, zatražio je i dobio povrat turbine iz Kanade u Njemačku, dajući jasne znake da želi da je vrati u Rusiju.
"Ako postoji pravni problem za Kanadu, tražim da se turbina ne otpremi u Rusiju, već nama. Primorani smo da pitamo teška srca - rekao je Habeck.
"Potrebne su nam sposobnosti Sjevernog toka da napunimo skladišta gasa", dodao je.
A ako ovo ne postavlja scenu za kršenje sankcija, s Berlinom koji pokušava da se povinuje ucjeni Moskve, onda veoma podsjeća na to..
