Sarajevski energetski forum (21. – 23. juni 2023. godine, u hotelu Hills na Ilidži) u Bosnu i Hercegovinu i njen glavni grad donosi jednu od najvažnijih tema današnjice i naše budućnosti – a to je energetska industrija, prelazak na obnovljive izvore energije, kao i ideje i rješenja koja već postoje u praksi, a koje bismo mi ovdje itekako mogli, a uskoro ćemo to i morati – implementirati.
Osim domaćih eksperata, na SEF-u će uzeti učešće renomirani autoriteti iz regije i Evrope, uz visoke vladine dužnosnike kao i predstvnike elektroprivreda, operatera i vodećih kompanija u ovoj oblasti. Na jednom od panela će stručnjaci izlagati o zelenom hidrogenu, koji je važan element Strategije EU-a za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Šta mora uraditi država, a koje pripreme mora učiniti privreda, kada je u pitanju prelazak na zeleni hidrogen i biomasu, naziv je panela.
Količina zelenog hidrogena trenutno je tek nekoliko posto. Udio zelenog hidrogena bi, prema planu Evropske unije, do 2030.godine trebao da zauzme polovinu potrošnje. Za potpuni prijelaz na zeleni hidrogen trebat će vrijeme i ulaganja finansijskih sredstva za razvoj tehnologija.
Solarna električna energija može se pretvoriti u hidrogen iz obnovljiih izvora koji će se upotrebljavati kao gorivo ili sirovina u industrijskim procesima. Kako se pripremiti za ove izazove? Kako smanjiti troškove u procesu iskorištavanja zelenog hidrogena?
Koji su koraci da proizvodnju hidrogena iz obnovljivih izvora učinimo troškovno konkurentnom u sljedećem desetljeću?... su neka od pitanja na koje će svoje odgovore dati Dr. Adnan Đugum, izvršni direktor Sarajevogasa i profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, Nikola Rovčanin, CEO Elektroprivrede Crne Gore, Nihad Harbaš, direktor kompanije NLogic, prof. dr. Sanjin Gutić sa PMF-a Univerziteta u Sarajevu i Dr. Anes Kazagić iz Elektroprivrede BiH. Još je jedna tema itekako važna za našu zemlju i regiju, a to je dekarbonizacija, te je važno da se ponude održiva rješenja koja su u skladu i sa interesima Bosne i Hercegovine, ali i sa preuzetim međunarodnim obavezama.
Poznato je da je odnos instaliranog kapaciteta termolektrana na ugalj u odnosu na kapacitete na obnovljive izvore energije je 70 prema 30 posto, a da se potpisane obaveze trebaju ispuniti. Na ovaj proces se ne smije gledati jednosmjerno, jer postoje i mogućnosti koje se nude ukoliko na pravi način postavite reforme. U regiji postoje dobri primjeri kako se benefiti realizacije Sofijske deklaracije o Zelenoj agendi mogu iskoristiti, te koliko je važno imati integrisane klimatske i energetske planove zemalja regiona sa posebnim akcentom na korištenje obnovljivih izvora energije.
O tome će, između ostalih, govoriti i Maja Pokrovac, direktorica iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske, koja ističe da su nepostojanje prostornih planova, sporost njihovog donošenja i njihova međusobna neusklađenost , čekanje na donošenje uredbi bez kojih je nemoguća provedba donesenih zakona, problemi koji se moraju riješiti unutar uređenog i transparentnog sistema kao osnovnog uvjeta realizacije projekata, a time i ostvarenja energetske tranzicije, kako u Hrvatskoj tako i u svim zemljama Jugoistočne Evrope. Kompletnu agendu, pregled svih panelista i inoformacije o Sarajevskom energetskom forumu možete vidjeti na LINKU.
