"Razlog što je najveći pritisak na osnovno obrazovanje u USK je što se u javnost šalje poruka da je samo u osnovnom obrazovanju višak zaposlenih , a u ostalim strukturama ih nema. Na taj način se želi prikriti nezakonito zapošljavanje u upravi iako smo svi svjedoci da je svaka vlast dovodila svoje ljude onog momenta kad su dolazili na vlast. Ako uzmemo da je USK-a promijenio 19 premijera, a neki od njih su u svom mandatu mijenjali i postavke ministara jasno je koliko je u tim strukturama viška, ali se o tome u javnosti ne govori", ističe predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK.
Zehra Hadžić, predsjednica Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK u opširnom intervju za Radnički media servis govori otvoreno o svim problemima sa kojima se suočavaju zaposleni u osnovnom obrazovanju u USK, o nekorektnim postupcima i pogrešnom pristupu vlasti USK te ignorisanju sindikata kao socijalnog partnera. Poznato je da je iseljenje stanovnika donijelo nove probleme, a očito da ono što zaposleni u osnovnom obrazovanju u USK prolaze sada, čeka iduće i narednih godina cijelu BiH. Intervju sa predsjednicom Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja USK Zehrom Hadžić objavićemo u nastavcima jer je dragocjen primjer onoga sa čime će se u vrlo skoroj budućnosti suočavati cijela BiH. Model je postavljen: Skrivaće se podaci o tehnološkim viškovima i nezakonitom zapošljavanju u upravi, a stradaće obrazovni sektor.
Radnički media servis: Najavljen je štrajk prosvjetnih radnika osnovnog obrazovanja u USK. Kako su vlasti reagirale na tu Vašu odluku?
Zehra Hadžić: Vlasti u USK-a su pokušale putem medija poslati poruku da mi tražimo nešto što nas ne pripada i okriviti sindikat za probleme u obrazovanju. Između ostalog rečeno je da je naš kolektivni ugovor nezakonit, da je sindikat kriv za nezakonito zapošljavanje, za malverzacije u javnim nabavkame , za prekoračenje budžeta u pojedinim školama i slično. Na taj način se htjela u javnosti stvoriti pogrešna slika o zahtjevima radnika i svu krivicu prebaciti na sindikat. Nama naravno nije upućen zahtjev za pregovore niti smo upoznati sa mjerama koje je nedavno Vlada USK-a usvojila u cilju zbrinjavanja viška zaposlenih u obrazovanju. Iz medija sam saznala da je imenovala svog člana mirovnog vijeća.
Radnički media servis: U medijima se donekle stvara čudna slika prema kojoj se želi u prvi plan staviti masovnost iseljavanja i svu krivicu prebaciti na iseljenički trend. Kako je od 2010. teklo rješenje problema sa tehnološkim viškom i zbrinjavanjem?
Još nije poznato da li će se svi radnici zbrinuti i koliko će ih ostati zaista tehnološki višak
Zehra Hadžić: U našem kantonu od 2010. godine postoji lista tehnološkog viška. Radi se o zajedničkoj listi radnika koji rade u osnovnim i srednjim školama,a ostali su djelimično ili u potpunosti bez norme. Sve do 2014. godine zbrinjavanje i raspored je vršila komisija pri Ministarstvu obrazovanja. Od 2014. godine škole su do 30.06. dužne poslati svoje liste radnika koji su tehnološki višak sa brojem bodova za svakog radnika i brojem časova koji im nedostaje do pune norme kao i listu potreba.. Te liste bi komisija pri ministarstvu objedinila i objavila na stranici ministarstva do 15. 07. kao i listu potreba. Radnici bi se prijavljivali u škole u kojima žele u toj godini dopuniti normu sati i obaveza škola bi bila da prihvati onog sa najvećim brojem bodova koji se prijavio školi. Oni koji se ne zbrinu do raspisivanja konkursa po školama imaju prednost na konkursu bez bodovanja. Ove godine je sistem isti, ali još nije poznato da li će se svi radnici zbrinuti i koliko će ih ostati zaista tehnološki višak.
Da stvar bude još gora i djeca koja krenu u školu nisu više garancija da je u toku godine neće napustiti i otići izvan BiH zajedno sa svojim roditeljima
Radnički media servis: Rekli ste mi da je najveći pritisak na osnovno obrazovanje u USK?
Zehra Hadžić: Najveći pritisak je na osnovno obrazovanje, jer smo se predhodnih godina suočavali sa manjkom učenika zbog smanjenog nataliteta i manjek odlaska naših građana izvan BiH. U zadnje dvije godine taj se odlazak cijelih porodica znatno povećao. Odlaze većinom mlađi ljudi koji imaju djecu u osnovnoj školi ili u predškolskoj dobi tako da se smanjuje i upis učenika u prve razrede osnovnih škola. Škole koje su nekad upisivale po pet prvih razreda sada upišu dva ili jedva tri razreda. Da stvar bude još gora i djeca koja krenu u školu nisu više garancija da je u toku godine neće napustiti i otići izvan BiH zajedno sa svojim roditeljima.
Drugi razlog što je na nas najveći pritisak je što se u javnost šalje poruka da je samo u osnovnom obrazovanju višak zaposlenih , a u ostalim strukturama ih nema, Na taj način se želi prikriti nezakonito zapošljavanje u upravi iako smo svi svjedoci da je svaka vlast dovodila svoje ljude onog momenta kad su dolazili na vlast. Ako uzmemo da je USK-a promijenio 19 premijera, a neki od njih su u svom mandatu mijenjali i postavke ministara jasno je koliko je u tim strukturama viška, ali se o tome u javnosti ne govori.
"U januaru je intervenisao SSSBiH na čelu sa predsjednikom Šatorovićem i u Bihaću je održana sjednica Predsjedništva SSOOiOFBiH i press konferencija, nakon koje smo dobili poziv od premijera kantona na pregovore. Na pregovorima je dogovoreno da će se u Budžetu za 2019. godinu planirati sredstva za primjenu Kolektivnih ugovora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, da će se u roku od dva mjeseca uraditi izrada ili izmjena i dopuna pravilnika i podzakonskih propisa iz oblasti obrazovanja i da će se snimiti stanje po školama na području USK - a, u najskorijem roku sustići isplatu plaća i naknada u skladu sa zakonom, jer one trenutno kasne."
Radnički media servis: Možete li iznijeti kratku istoriju vaših apela u posljednje 2 godine prema vlastima u USK o problemima tehnološkog viška i inače o problemima s kojima se suočava vas sindikat.
Zehra Hadžić: U prošloj godini smo za početak školske godine bili najavili generalni štrajk zbog više razloga, a jedan od zahtjeva je bio i Izmjene i dopune Pedagoških standarda koje bi u znatnoj mjeri ublažile sadašnje stanje. Od štrajka smo odustali jer je tadašnja Vlada USK- a udovoljila nekim za nas bitnim zahtjevima. Bili smo dogovorili i da se usvoji novi Zakon o osnovnom obrazovanju, koji je rađen u saradnji sa sindikatom i Vlada ga je u formi prijedloga uputila u skupštinsku proceduru, a on je propisivao donošenje novih standarda. Dolaskom nove vlade, a nakon općih izbora i novog saziva skupštine, zakon je vraćen ministarstvu na doradu i od tad stoji u ladici. Mi smo u pregovorima upoznali novu Vladu sa postignutim dogovorom sa predhodnom vladom, ali se nisu na to obazirali. U novembru smo održali proteste i za početak drugog polugodišta smo opet najavili generalni štrajk, Vlada USK-a nije htjela pristupiti postupku mirenja i na taj način je onemogućila organizovanje štrajka. U januaru je intervenisao SSSBiH na čelu sa predsjednikom Šatorovićem i u Bihaću je održana sjednica Predsjedništva SSOOiOFBiH i press konferencija, nakon koje smo dobili poziv od premijera kantona na pregovore. Na pregovorima je dogovoreno da će se u Budžetu za 2019. godinu planirati sredstva za primjenu Kolektivnih ugovora predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja, da će se u roku od dva mjeseca uraditi izrada ili izmjena i dopuna pravilnika i podzakonskih propisa iz oblasti obrazovanja i da će se snimiti stanje po školama na području USK - a, u najskorijem roku sustići isplatu plaća i naknada u skladu sa zakonom, jer one trenutno kasne. Mi smo tad smatrali da je dogovor postignut i bili smo relativno zadovoljni pregovorima. Sve to je izjavljeno na zajedničkoj press- konferenciji u Ministarstvu obrazovanja.
Odmah u februaru su formirane komisije za obilazak škola i za izradu pravilnika. U Budžetu su koji je usvojen u februaru povećan je iznos za plaće i naknade i mi smo mislili da se Vlada USK - a drži dogovora. Da smo prevareni shvatili smo kad su odbili da prihvate Pravilnik komisije i donijeli svoj Pravilnik o tehnološkom višku i kad su polovinom juna donijeli odluku o osnovici za obračun aprilske plaće za zaposlene u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju. Sindikat je samo mogao pozvati radnike na protestni skup koji je i održan krajem juna i donijeti odluku o generalnom štrajku u septembru.
(Nastaviće se...)
Atrakcija.net
