Hadžić je govorio o tome u kojoj je fazi ovaj projekt, koji poslovi predstoje da bi se došlo do izgradnje piste, pratećih objekata, te u konačnici kada bi aerodrom mogao bit izgrađen.
Kada je u pitanju otkup zemljišta, odnosno proces eksproprijacije, Hadžić ističe da je do kraja prošle godine zaključeno 136 sporazuma sa približno 200 vlasnika i suvlasnika te je otkupljeno 177 parcela površine 660.000 metara kvadratnih.
"U procentima, u vlasništvu JP Aerodrom Bihać je 78 posto zemljišta. Od toga imamo 260.000 metra kvadratna građevinskog i 400.000 metra kvadratna poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj vrijednosti od 13,7 miliona KM. Ostaje nam za riješiti 190.000 metara kvadratnih zemljišta iz prve faze po aeronautičkoj studiji (ANS) koju je odobrila Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH (BHDCA - Banja Luka) . Cilj za 2024. godinu jeste da bude završeno sve, ukoliko ne bude nepredviđenih stvari. Ako bih bude, očekujemo da Gradska uprava koja vodi postupak ubrza rješavanja imovinskih odnosa", rekao je Hadžić.
Dodaje da je pokrenut i postupak za realizaciju elaborata snimanja prepreka koja ima dvije zone (zona A i zona B) površine od 45 kilometara kvadratnih, od referentne tačke aerodroma po sistemu WGS84 u suradnji sa BHANSA-om. Na osnovu tog elaborata bit će izrađen dizajn procedura letenja, prenosi Hayat.ba.
"Očekujemo da do 5. februara podnesemo zahtjev za urbanističku saglasnost i da se to riješi u roku od 30 dana, te od tog momenta će se moći pristupiti razradi glavnog projekta sa svim elementima iz odobrenog idejnog projekta. Po završetku izrade glavnog projekta on se prvo upućuje prema BHDCA na odobrenje, a zatim se aplicira za građevinsku dozvolu od Federalnog ministarstva uređenja i građenja.
S obzirom na to da je projekt složena građevina, moguće je da dobijanje dozvole prođe više faza. Ipak, mišljenja sam sam da u 2024 možemo dobiti odobrenja za nastavak izgradnje dijela PSS, rulnice (taxy way), dijelom stajanke (parking positon), putničkog terminala, kao i kontrolnog tornja, ovisno o prijenosu vlasništva nad zemljom i izvršenom pretvorbom zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, a svakako i osiguranom načinu finansiranja. Do sada je sve finansirala Vlada FBiH koja je kroz svoje odluke osigurala 35 miliona KM, pa vjerujemo da će ovaj projekt i u 2024. godini biti uvršten za kapitalne investicije", kaže Hadžić.
Kada su u pitanju zakonske regule, on ističe da su pokrenute inicijative na nivou BiH radi izmjena i dopuna Zakona o aerodromima i Zakona o BHANSA-i da budući Aerodrom Bihać bude prepoznat kao operator.
"USK je usvojio u krajem 2023. godine Prostorni plan gdje je Aerodrom Bihać uvršten u punom obliku po odobrenoj okolišnoj dozvoli, na federalnom nivou potrebne su izmjene i dopune dva zakona radi lakšeg i bržeg ishodovanja rješavanja imovinskih odnosa i dobijanja dozvola za gradnju. Neophodna i je koordinacija i usaglašavanje sa određenim institucijama u Hrvatskoj zbog korištenja zračnog prostora te zemlje”, govori Hadžić.
Pojašnjava kako je završena najzahtjevnija, pripremna faza projekta.
"Faza izgradnje počinje od momenta uvođenja izvođača na lokaciju i može biti završena u roku do 30 mjeseca, nakon čega slijedi faza odobrenja i predaje koja može trajati do 60 dana od strane regulatornih organa BiH. Sasvim sigurno da u ovom momentu imamo hodogram aktivnosti tako da osim JP i ostali u nizu (Grad Bihać, USK, FBiH kao i BiH) moraju uraditi svoje obaveze iz okvira svojih nadležnosti uz koordinirano djelovanje", zaključio je Hadžić.
