Zatražene mjere zabrane za Gorana Salihovića: Tužilac u ulozi optuženog i dalje prima platu

Tužiteljica je istakla kako je zatražila ove mjere zabrane jer je Salihović nakon podizanja optužnice postao svjestan težine djela za koje ga se tereti. Objasnila je da je osnovana sumnja dokazana materijalnim dokazima, nalazima vještaka finansijske struke i iskazima svjedoka.

Istakla je kako postoji opasnost od bjekstva jer Salihović ima dvojno državljanstvo, BiH i Republike Hrvatske u kojoj ima člana porodice. Kada je u pitanju dio mjera zabrane konatkta sa svjedocima, tužiteljica je kazala da je Salihović bio nadređeni svjedocima, te da bi mogao iskoristiti svoju nekadašnju poziciju da utječe na njih kako bi promijenili iskaz.

Na pitanje sudije da li ima dokaze o eventualnom utjecaju na svjedoke, tužiteljica je kazala kako nema.

"Nema podataka da je neko pokušao utjecati na svjedoke, ali dostavljanjem optužnice optuženi postaje svjestan težine djela i onoga ko je šta rekao", kazala je tužiteljica.

Sud BiH potvrdio je optužnicu 14. decembra Goran Salihović, koja optuženog tereti da je počinio krivično djelo zloupotreba položaja ili ovlaštenja iz člana 220. stav 3. u vezi sa stavom 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH), a sve u vezi sa članom 54. KZ BiH.

U optužnici se navodi da je optuženi Goran Salihović, kao službena osoba u institucijama BiH, kao imenovani nosilac pravosudne funkcije - glavni tužilac Tužilaštva BiH, u periodu od 01.02.2013. do 28.09.2016. godine, znajući da su Odlukom o uslovima i načinu korištenja sredstava za reprezentaciju i poklone, od 25.03.2011. godine, regulisana prava, uslovi i načini korištenja sredstava za reprezentaciju, postupao suprotno članu 4. navedene Odluke kojom su bili propisani limiti potrošnje u zemlji i inostranstvu na mjesečnom nivou. 

U optužnici se dalje navodi da je optuženi, iako je bio upoznat i sa Pravilnikom Vijeća ministara BiH o korištenju sredstava za reprezentaciju te da je određen limit za Tužilaštvo BiH od 20.000 KM za troškove reprezentacije na godišnjem nivou, suprotno interesima rada i normalnog funkcionisanja Tužilaštva BiH, svjesno postupao suprotno navedenim propisima i iskorištavajući službeni položaj nalagao rukovodiocu Odjela za materijalno-finansijske poslove da se na konto troškova reprezentacije prebace sredstva budžeta Tužilaštva BiH koja su bila određena za druge namjene.

U optužnici se pored ostalog navodi da je na ovaj način optuženi, kao službena osoba u institucijama BiH, iskorištavanjem službenog položaja ili ovlaštenja, sebi pribavio imovinsku korist koja prelazi iznos od 50.000 KM.

Dalje se navodi da je Goran Salihović, dana 29.04.2015. godine, tokom povratka sa službenog putovanja iz Pariza, zajedno sa svojim saradnicima i pratiocem iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, zbog turističkog obilaska grada, te unatoč upozorenjima o mogućem kašnjenju na avion, zakasnio i propustio let za koji su imali povratne avio karte. To je za posljedicu imalo kupovinu novih avionskih karata za sve osobe, koje je u tom momentu platio Goran Salihović svojim sredstvima, ali je po povratku sa službenog puta od rukovodioca Odjela za materijalno-finansijske poslove zahtijevao i naložio da mu Tužilaštvo BiH refundira iznos plaćen za nove avionske karte u visini od 3.874,50 KM iako je znao da je svojim postupcima uzrokovao kašnjenje na avion, pa je let propušten. Iznos novih karata refundiralo je Tužilaštvo BiH u iznosu od 3.874,50 KM, a potom je Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH izvršila povrat sredstava Tužilaštvu BiH za svog uposlenika u iznosu od 1.291,50 KM. 

Na taj je način oštetio budžet Tužilaštva BiH za iznos od 2.583,03 KM, a budžet Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH za iznos od 1.291,50 KM, a sebi pribavio korist u iznosu od 3.874,50 KM, navedeno je u optužnici.