Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) Senad Bratić ocijenio je kako je donošenje zakona o nepokretnoj imovini RS bio pokušaj jednostranog prijenosa nadležnosti s državnog na entitetski nivo, odnosno pokušaj da se raspravlja o pitanju iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH).
Gostujući u emisiji "Aktuelno", BH radija 1, Bratić je komentirao pitanja koja se tiču situacije nastale nakon suspenzije zakona o nepokretnoj imovini RS, te upućivanja Ustavnom sudu BiH zahtjeva za ocjenu ustavnosti tog zakona, uključujući i pitanje uvođenja sankcija te posljedica koje bi mogle proisteći, kao i pitanje povlačenja stranih investitora i daljnjeg ugrožavanja životnog standarda građana u BiH.
Bratić u tom kontekstu navodi kako su potezi NSRS-a bili apsolutno nepotrebni i da su zakomplicirali cjelokupnu situaciju, te da je izlazak iz okvira vlastitih nadležnosti doveo u pitanje mnogo toga, uključujući i rizik od povlačenja stranih investitora.
Istovremeno, podsjetio je na genezu pitanja državne imovine koja je predmet zabrane još od 2005. godine, te na pokušaj entiteta RS od 2010, koji je osujetio tadašnji visoki predstavnik, stavljajući van snage ondašnji zakon, a u vezi s čime se Ustavni sud BiH očitovao 2012. godine, ocijenivši da entitet RS nema nadležnost da raspravlja o tome, te je to pitanje adresirao na PSBiH.
Također, je podsjetio kako iz Sporazuma o sukcesiji bivše SFRJ, koji je zaključen 2001, a stupio na snagu 2004. godine potpuno jasno prozilazi da je država BiH titular vlasništva nad nepokretnom imovinom bivše SFRJ koja se nalazi na teritoriji BiH.
- Pritom se nigdje kao nasljednici te imovine ne spominju entitet, ili Distrikt Brčko BiH, pa bi njihovo prisvajanje vlasništva predstavljalo grubo kršenje međunarodnog sporazuma koji je BiH ratificirala – pojašnjava Bratić.
Po njegovim riječima, u međuvremenu je Vijeće ministara BiH formiralo Komisiju za državnu imovinu koja ni do danas nije to pitanje riješila.
Bratić napominje da entiteti i Brčko distrikt BiH tu imovinu koriste bez ikakvih ograničenja, "s tim da tu imovinu ne mogu založiti, ne mogu staviti pod hipoteku i ne mogu je prodati nekim međunrodnim ugovorom".
To je, kako nadalje navodi, razlog što je aktuelna vlast s Dodikom na čelu krenula u ovu avanturu i dovela u pitanje mir i sigurnost na prostoru BiH, te na taj način "prisilila visokog predstavnika da donese odluku kojom je spomenuti zakon suspendovan u skladu s manadtom visokog predstavnika, koji je reagirao s pravom i u interesu svih građana BiH".
Na upit u vezi s najavom/izjavom Dodika da spomenuti zakon stupa na snagu, Bratić je ocijenio kako se čini da, politički gledano, Dodik tu više nema prostora za manevar te da on opetovano pokušava da "političkim mišićima" nadomjesti nešto što nema pravnog osnova ni po Ustavu ni po zakonu.
- Takve izjave ne doprinose miru, sigurnosti i rješavanju problema, nego, naprotiv, produbljivanju krize i otvaraju prostor da se u sve uključi državno tužilaštvo i sud, te da donesu mjere iz svoje nadležnosti, jer, ukoliko se nastavi ovakvo ponašanje aktuelne pozicije u entitetu RS s Dodikom na čelu situacija se sigurno neće smiriti, nego će eskalirati i zahtjevati promptno djelovanje svih institucija na nivou države BiH – upozorio je Bratić.
Dodao je kako su stalna gloženja oko političkih pitanja rezultat neodgovornih politika koje bi mogle dovesti do daljnjeg usložnjavanja ekonomske situacije u BiH, a posebno u entitetu RS.
Podsjetio je kako se tri četvrtine ekonomskih kretanja odnose na FBiH, te da je BDP Kantona Sarajevo veći od onoga u RS, kao i da u međuvremenu donesene sankcije mogu imati dodatne negativne implikacije, ponavljajući kako je sve rezultat retrogradne politike, nepoštivanja Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma.
Bratić ističe kako većina ljudi u BiH želi normalan život, te da bi situacija u kojoj bi se različitosti prihvatile kao bogatstvo uz stavljanje svih potencijala u funkciju mogla ishoditi jačanje ekonomskih kapaciteta i rast životnog standarda.
Istovremeno, potcrtava kako bi se u BiH moglo puno bolje živjeti da nema jednostranih odluka i politikanstva, podsjećajući na štetne odluke NSRS-a te pokušaje uvođenja paralelizma i anarhije na prostoru cijele države i posebno entiteta RS.
Na upit o tome koliko se takva ponašanja mogu povezati s predizbornom kampanjom, Bratić je bio kategoričan, istaknuvši kako se ne radi o tome, te da se cjelokupna situacija u vezi sa spomenutim pitanjima može okarakterizirati kao udar na ustavno-pravni poredak, integritet i suverenitet države.
Radi se o pokušaju jednostranog prijenosa nadležnosti i uknjižavanja imovine na entitet mimo PSBiH, koja je jedina ovlaštena da to pitanje uredi – zaključio je Bratić.
