Američki dolar doživljava uspon kakav se događa jednom u generaciji. Za ostatak svijeta to je veliki problem.
Uloga dolara kao primarne valute koja se koristi u globalnoj trgovini i financijama znači da njegove fluktuacije imaju širok utjecaj. Snaga valute se osjeća u nestašicama goriva i hrane u Šri Lanki, u rekordnoj inflaciji u Evropi i eksplozivnom trgovinskom deficitu Japana.
Ovaj porast prijeti pogoršanjem usporavanja globalnog rasta i pojačavanjem inflacijskih glavobolja za globalne centralne banke. Kao zabrinjavajući znak, pokušaji kreatora politike u Kini, Japanu i Evropi da odbrane svoje valute uglavnom propadaju pred neumoljivim rastom dolara.
Prošle sedmice dolar je skočio kroz ključnu razinu u odnosu na kineski juan, pri čemu je jedan dolar kupio više od 7 juana prvi put od 2020. Japanski dužnosnici, koji su prethodno stajali po strani jer je jen ove godine izgubio petinu svoje vrijednosti, počeli su javno brinuti da su tržišta otišla predaleko.
ICE Indeks američkog dolara, koji mjeri valutu u odnosu na košaricu svojih najvećih trgovinskih partnera, porastao je više od 14% u 2022., što je na putu za najbolju godinu od pokretanja indeksa 1985. Euro, japanski jen i britanska funta porasli su pao na najniže razine u više desetljeća u odnosu na dolar. Valute tržišta u razvoju pretrpjele su udarac: egipatska funta pala je 18%, mađarska forinta 20%, a južnoafrički rand 9,4%, piše WSJ.
Rast dolara ove godine potaknut je agresivnim povećanjem kamatnih stopa Federalnih rezervi, što je potaknulo globalne ulagače da povuku novac s drugih tržišta kako bi uložili u američku imovinu s višim prinosima. Nedavni ekonomski podaci sugeriraju da je inflacija u SAD-u i dalje tvrdoglavo visoka, jačajući argumente za daljnje povećanje stopa Fed-a i još jači dolar.
Loši ekonomski izgledi za ostatak svijeta također potiču dolar. Evropa je na prvoj liniji ekonomskog rata s Rusijom. Kina se suočava s najvećim usporavanjem u godinama dok se višedesetljetni nekretninski bum raspliće.
Za SAD, jači dolar znači jeftiniji uvoz, vjetar u leđa naporima da se obuzda inflacija i rekordnu relativnu kupovnu moć za Amerikance. Ali ostatak svijeta je napet zbog rasta dolara.
“Mislim da je još rano”, rekao je Raghuram Rajan, profesor finansija na Booth School of Business Univerziteta u Chicagu. Kad je prošlog desetljeća bio guverner Indijske rezervne banke, glasno se žalio na to kako su politika Feda i jaki dolar pogodili ostatak svijeta. “Bit ćemo u režimu visokih stopa neko vrijeme. Krhkosti će se nakupiti.”
U četvrtak je Svjetska banka upozorila da globalna ekonomija ide prema recesiji i “nizu financijskih kriza u tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju koje bi im nanijele trajnu štetu”.
Oštra poruka pojačava zabrinutost da se financijski pritisci šire za tržišta u nastajanju izvan dobro poznatih slabih karika kao što su Šri Lanka i Pakistan koji su već zatražili pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda. Srbija je posljednja započela pregovore s MMF-om prošle sedmice.
“Mnoge zemlje nisu prošle kroz ciklus puno viših kamatnih stopa od 1990-ih. Postoji mnogo duga koji je povećan zaduživanjem tokom pandemije,” rekao je g. Rajan. Stres na tržištima u razvoju će se povećati, dodao je. “Neće biti obuzdano.”
Jači dolar čini vraćanje dugova koje su vlade i kompanije na tržištima u razvoju uzele u američkim dolarima skupljima. Vlade zemalja u razvoju imaju 83 milijarde dolara duga u američkim dolarima koji dospijevaju na naplatu do kraja sljedeće godine, prema podacima Instituta za međunarodne financije koji pokriva 32 zemlje.
“Morate ovo gledati kroz budžetsku leću”, rekao je Daniel Munevar, ekonomist na Konferenciji Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj. “Uđete u 2022. i odjednom vaša valuta padne 30%. Vjerovatno ćete biti prisiljeni smanjiti izdatke za zdravstvo, obrazovanje kako biste podmirili ta plaćanja [dugova].
Rast valute pogoršao je bol u manjim nacijama jer je ključni uvoz hrane i goriva s cijenama u američkim dolarima učinio skupljim. Mnogi su iskoristili zalihe dolara i drugih stranih valuta kako bi financirali uvoz i stabilizirali svoje valute. I dok su se cijene roba posljednjih mjeseci povukle sa svojih najviših razina, to je malo doprinijelo smanjenju pritiska na zemlje u razvoju.
“Ako dolar poraste, to će biti kap koja je prelila čašu”, rekao je Gabriel Sterne, voditelj istraživanja tržišta u razvoju pri Oxford Economicsu. “Već imate granična tržišta na prijelomnoj tački prema krizi, posljednja stvar koja im treba je jak dolar.”
Centralne banke tržišta u razvoju poduzele su drastične korake kako bi obuzdale deprecijaciju svojih valuta i obveznica. Argentina je u četvrtak podigla kamatne stope na 75% dok nastoji obuzdati rastuću inflaciju i odbraniti pezo, koji je ove godine izgubio gotovo 30% u odnosu na dolar. Gana je također iznenadila ulagače prošli mjesec podižući stope na 22%—ali njena valuta nastavlja padati.
Ne bore se samo ekonomije u razvoju sa slabijim valutama. U Evropi, slabost eura pojačava historijsko povećanje inflacije izazvano ratom u Ukrajini i posljedičnim porastom cijena plina i električne energije.
Na sastanku Evropske centralne banke 8. septembra, predsjednica Christine Lagarde izrazila je zabrinutost zbog pada eura od 12% ove godine, rekavši da je to “pridonijelo povećanju inflatornih pritisaka”. ECB signalizira agresivniji stav politike, a ulagači sada predviđaju porast stopa na 2,5%. Ali to je malo pomoglo vrijednosti valute.
ECB je nemoćna protiv jačanja dolara, rekao je Frederik Ducrozet, voditelj makroekonomskih istraživanja u Pictet Wealth Managementu. “Bez obzira na to hoće li ECB postati jastrebiji, dođe li do poboljšanja ekonomskih izgleda, šta god se dogodi, to se općenito kompenzira daljnjim jačanjem dolara”, rekao je.
Američka ministrica financija Janet Yellen priznala je da bi aprecijacija dolara mogla predstavljati izazove za ekonomije u nastajanju, posebno ona s velikim dugovima denominiranim u dolarima. Ali u julu je izjavila da nije zabrinuta zbog ciklusa koji se samoojačava i koji bi mogao usporiti ekonomksi rast na globalnoj razini.
Snaga dolara zatalasala je Wall Street, opterećujući profite koje američke kompanije ostvaruju u inozemstvu i ograničavajući ulaganja vezana za robu kao što su zlato i nafta.
“Snažan dolar stvorio je vjetar u leđa gotovo svakoj većoj klasi imovine”, rekao je Russ Koesterich, jedan od voditelja Global Asset Allocation u BlackRocku. “To je još jedan aspekt strožih financijskih uvjeta i to utječe na sve.”
Ulagači i ekonomisti povećavaju izglede za globalnu akciju kako bi se pomoglo oslabiti dolar – iako upozoravaju da su šanse za takav korak male. Godine 1985. SAD, Francuska, Zapadna Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Japan pokrenuli su zajednički napor, poznat kao Plaza Accord, kako bi snizili vrijednost dolara zbog zabrinutosti da opterećuje globalnu ekonomiju.
“Moglo bi postojati određeno opravdanje za koordiniranu intervenciju za slabljenje dolara”, rekao je Paresh Upadhyaya, direktor valutne strategije u kompaniji za upravljanje imovinom Amundi US. “Izvan SAD-a, jak dolar sada postaje veliki negativni vjetar za centralne banke.”
Kineska centralna banka pokušala je ojačati juan puštanjem više dolarske likvidnosti na tržište. Smanjila je iznos rezervi koje banke moraju držati u odnosu na svoje depozite u stranoj valuti i dosljedno je postavljala dnevni fiksing – referentnu tačku za valutu – jači od tržišnih očekivanja.
Povećana osjetljivost kineskih regulatora na pad juana mogla bi proizaći iz njihove zabrinutosti da slabi juan ima moć dodatno oslabiti povjerenje potrošača, rekao je Tommy Xie, voditelj istraživanja i strategije Velike Kine u banci OCBC.
“Deprecijacija juana može stvoriti začarani krug”, rekao je gospodin Xie.
U Japanu kreatori politike strahuju da pad jena na najnižu razinu u 24 godine u odnosu na dolar šteti kompanijama. Guverner Banke Japana Haruhiko Kuroda rekao je ovog mjeseca da će nagla deprecijacija jena “vjerovatno učiniti poslovnu strategiju kompanija nestabilnom”.
Slabost jena pomogla je dovesti Japan do najvećeg zabilježenog jednomjesečnog trgovinskog deficita u augustu—2,82 biliona jena, što je ekvivalentno oko 20 milijardi dolara—kako je vrijednost uvoza porasla 50% zbog viših cijena energije i pada valute.
Premijer Fumio Kishida rekao je u srijedu da Japan mora smisliti načine kako iskoristiti pozitivne učinke deprecijacije jena. Jedno rješenje: pozivanje više turista.
“Važno je pojačati napore da se poveća moć zarađivanja naše nacije”, rekao je.
