Ujedinjeni narodi uskraćuju odgovor zbog čega su tihi i zašto iz sveg glasa ne traže rasvjetljavanje ubistva Džemala Kašogija (Jamal Khasoggi). Novinari žele znati zašto UN ne formira komisiju za istragu neviđenog gnusnog zločina nad saudijskim kolegom u Istanbulu 2. oktobra.
I vidi li generalni sekretar Antonio Gutereš (Guterres) ubistvo ovog saudijskog disidenta kao prijetnju svjetskom miru i sigurnosti. To ga, prema Povelji UN-a, obavezuje da slučaj referira Vijeću sigurnosti, koje može fakturirati oštre sankcije Saudijskoj Arabiji.
Potonuće UN-a
Portparoli generalnog sekretara UN-a Stefan Dužarik (Stephane Dujarric) i Farhan Hak (Haq) o tome više ne nude čak ni diplomatske odgovore, već poturaju retoričke slagalice koje ne odražavaju jasan stav u vezi s Kašogijevim umorstvom. A na tome se oslikava geostrateška razglednica cijelog Bliskog istoka i zapadne hemisfere.
Pitao sam Haka smatra li generalni sekretar da su Saudijci pokušali prikriti ovaj zločin, kao što je konačno priznao i američki predsjednik Tramp (Trump), nazivajući to “najgorim prikrivanjem u povijesti”.
Bez direktnog odgovora, Hak insistira kako je dovoljno to što UN traži “brzu, temeljitu i transparentnu istragu”, ali očito ne i eksplicitnu međunarodnu pravdu ili sudski proces Saudijcima u Ankari. UN se ustručava i direktno prozvati službeni Rijad zbog ubistva Kašogija.
- Situacija se još razvija pa je prerano reći koju će ulogu UN i ostale organizacije odigrati - kaže mi Hak.
Ne obazire se na (moju) primjedbu da je situacija “već razvijena” i jasna, jer nesretni čovjek je ubijen, te da se radi o moralnom pitanju.
Sjedeći pored mene, ozbiljna pitanja Guterešovom portparolu postavljao je i šef Al-Jazeere u UN-u Džejms Bejs (James Bays); izvještavao je iz ratne Bosne za Sky News. Ali, ni on nije dobio nijedan ozbiljan odgovor. Očito, čeka se na finalne reakcije Vašingtona, iako to niko ne priznaje.
Siguran sam ipak da novinari neće odustati.
Četiri prsta
Prema navodima odlično obaviještenog londonskog “Midlle East Eyea”, kasapljenje Kašogija uključilo je i odsijecanje njegovih prstiju. Oni su, kako tvrde Englezi, poslani u Rijad - naručiocu, koji je davno zaprijetio da će svim piscima i novinarima što ga kritiziraju odsjeći prste?!
Mnogi su primijetili, ali je malo ko o tome pisao, da je turski predsjednik Erdoan (Recep Tayyip Erdogan), ulazeći u parlament u Ankari da obznani “golu istinu” o Kašogiju, svoje pristalice pozdravio mašući s već ustaljena četiri prsta. Tako, naime, salutiraju pripadnici (zabranjene) Muslimanske braće u Egiptu, ali i šire.
Nekad je Saudijska Arabija podržavala ovu panislamsku organizaciju (osnovanu još 1928. godine), koja je u međuvremenu prihvatila demokratiju, mutirala u religijsku - ultrakonzervativnu partiju i pobijedila na egipatskim izborima (2011). U međuvremenu je Saudija postala njihov ljuti neprijatelj kao i egipatski generali koji su ih svrgnuli s vlasti, a njihovog lidera Muhameda Mursija poslali u doživotni zatvor. Muslimansku braću sada otvoreno podržavaju Turska i Katar. Braća su, pak, inspiracija Hamasu, koji je Amerika stavila na crnu listu.
Nije da Erdoanu nije stalo do finansijske podrške Saudijske Arabije, jer Turska je u ekonomskim problemima. Ali, kada je riječ o njegovim doziranim kritikama Saudijaca zbog ubistva Kašogija, o čemu turski predsjednik zna sve i pri čemu ipak ne spominje Muhameda bin Salmana, jasno je da se ipak radi o revanšu. Turci vjeruju da su Saudijci podržali neuspjeli vojni puč protiv Erdoana u julu 2016. godine. Po srijedi su, dakle, i ideološka razmimoilaženja, pri čemu turski predsjednik tvrdi da ne želi biti potkupljen s dvora Sauda.
Problem je i u tome, kaže mi UN-ov dopisnik rimskog Radio Radicalea Stefano Vakara (Vaccara), autor više knjiga o mafiji - što su Saudijci svojim petrodolarima “kupili šutnju od Ist rivera (UN-a) do Bijele kuće”.
Principi i etika padaju u vodu zbog izdašnih saudijskih fondova kojim se finansiraju neki važni projekti Ujedinjenih naroda. Tako su Saudijci 2014. godine izdvojili “sitnicu” od 100 miliona dolara za UN Centar za kontraterorizam (UNCCT), koji su još smjestili u Rijad. No, bio je to, sve u svemu, neki tanak centar.
Prema podacima UN-a, od januara 2014. do avgusta 2017. godine od terorista iz ISIL-a samo u Iraku je stradalo 67.376 civila, ne računajući Jazide, gotovo 100 posto muslimana.
Ove sedmice na investicionoj konferenciji u Rijadu, koju su bojkotirali politički zvaničnici iz Evropske unije i Amerike, neki arapski lideri i oni iz Pakistana skandirali su Bin Salmanu umjesto Fatihe (molitve - spomena) ubijenom Kašogiju.
Živo me interesira je li iko od biznismena i političara iz BiH bio tamo i aplaudirao!? To je veoma važna i sasvim posebna priča.
