Bolest slobodnog vremena prvi su put definirali nizozemski psiholozi 2001. godine. U istraživanju koje su proveli većina ispitanika je izjavila da se sa simptomima bore više od 10 godina i da je početak vjerojatno bio povezan s važnim životnim događajem, kao što je stupanje u brak, rođenje djeteta ili pokretanje novog posla.
Najčešći simptomi
Bolest slobodnog vremena zapravo je sindrom koji se manifestira kroz ove simptome:
- Glavobolja
- Akutni umor
- Nesanica
- Mučnina s povraćanjem
- Simptomi prehlade ili gripe
- Bolovi u mišićima ili zglobovima
- Depresija
Navedeni simptomi u većini slučajeva se povuku čim se osoba vrati u uobičajenu poslovnu rutinu. Slične nuspojave pojavljuju se i kod ljudi koji su tek stupili u mirovinu.
Čimbenici rizika
Najvećem riziku izložene su osobe koje rade pod velikim opterećenjem i stresom, a ujedno sami sebi postavljaju visoke ciljeve u poslu.
To su osobe koje teško prelaze iz radne atmosfere u stanje opuštenosti, koje imaju snažan osjećaj odgovornosti i koje su često vrlo ambiciozne, pogotovo što se tiče njihove karijere.
Smisao odmora, bilo da se radi o vikendu ili slobodnim danima, leži u tome da se opustimo i vratimo u ravnotežu. Zašto su onda neki ljudi osobito osjetljivi na ovu vrstu tranzicije?
Je li odgovor fiziološke ili psihološke prirode?
Zahvaljujući rezultatima nekoliko znanstvenih istraživanja, danas znamo da je nemoguće odijeliti fiziološke od psiholoških uzroka. Naše fiziološko stanje ovisi o psihološkom i obratno.
Tijekom stresnog perioda nadbubrežna žlijezda oslobađa adrenalin, hormon koji nam daje energiju i osnažuje imunološku funkciju u kratkom razdoblju. Istodobno s pojačanom proizvodnjom adrenalina, tijelo također oslobađa kortizol. Kortizol je protuupalni hormon koji smanjuje imunološku funkciju organizma slanjem signala koji imunološki sustav upozoravaju da prestane raditi.
Kada radni tjedan završi i stres povezan s njim se smanji, prestaje pojačana proizvodnja adrenalina u organizmu što dovodi do privremenog viška kortizola, koji slabi imunološki sustav. U tom trenutku naš organizam postane ranjiv i podložniji bolestima nego inače.
Ljudski organizam ponekad ne reagira na znakove upozorenja ako je osoba stalno preopterećena. Kada neprekidno radite punim tempom, zapravo nemate vremena prepoznati signale koje vam vaše tijelo šalje. U mirnijem okruženju lakše je prepoznati znakove prije nego bude prekasno. Također, neki ljudi imaju sposobnost odgoditi pojavu bolesti kako bi odradili sve rokove na radnome mjestu.
Što možete preventivno učiniti?
U istraživanju koje su proveli nizozemski znanstvenici 20 ispitanika posvjedočilo je da su „izliječeni“ od bolesti slobodnog vremena, a njih 85 posto objasnili su to sljedećim razlozima:
- Promjena radnog mjesta
- Promjena stava prema poslu
- Promjena stava prema životu općenito
Kad odlučimo napraviti ovako važne promjene u životu i navikama, važno je poraditi i na jačanju otpornosti organizma. To se, među ostalim, postiže zdravim prehrambenim navikama, promjenom ritma spavanja te usvajanjem metoda upravljanja stresom. Neki od savjeta koji slijede mogu vam pomoći da ublažite ili čak eliminirate simptome povezane sa sindromom bolesti slobodnog vremena.
Pravila prehrane
Hranite se u redovitim obrocima: Preskakanje obroka uzrokuje promjenu razine glukoze u krvi, što povećava proizvodnju hormona stresa kao što je adrenalin.
Neka vam obroci budu uravnoteženi: Vaša prehrana mora sadržavati 20% masti, 20% proteina i 40 do 60% ugljikohidrata.
Jedite tri do pet obroka dnevno, otprilike u isto vrijeme svaki dan. Naš se organizam lakše bori protiv bolesti ako su mu na raspolaganju svi potrebni nutrijenti.
Obroci moraju biti hranjivi: Što je vaša prehrana zdravija to je organizam bogatiji resursima potrebnim u borbi protiv štetnih uzročnika bolesti i bolje se nosi sa stresom.
Pijte dovoljno vode: Dehidracija automatski usporava apsorpciju hranjivih tvari i detoksikaciju tijela. Također, izravno utječe na funkciju mozga na način da je usporava. Čak je povezana s glavoboljama i depresijom.
Pijete li puno kave budite osobito oprezni jer njezin kratkotrajni stimulans izaziva povratni učinak koji potiče prekomjerni rad nadbubrežne žlijezde. Smanjite i konzumaciju alkohola jer može izazvati dehidraciju i pogoršati depresiju.
Usvojite zdravu naviku spavanja
Da bi organizam pravilno funkcionirao potrebno nam je od sedam do devet sati sna svaki dan. Nedostatak sna aktivira žlijezde koje proizvode hormone stresa što uzrokuje povećanu razinu adrenalina. Imate li poteškoća sa spavanjem pokušajte ih ublažiti pojačanim unosom kalcija i magnezija u organizam što možete postići i šalicom toplog mlijeka prije spavanja. Također, pokušajte s tehnikama meditacije, čitanjem knjiga umirujućeg sadržaja ili bilo kojom drugom tehnikom opuštanja.
Upravljanje stresom
Prema rezultatima istraživanja spomenutog u ovom tekstu promjena radnog mjesta najbolji je način za rješavanje problema bolesti slobodnog vremena. Ukoliko vam trenutačno ovo nije opcija stručnjaci preporučuju redovitu tjelesnu aktivnost, pogotovo dan prije vikenda ili godišnjeg odmora.
Tjelesna aktivnost može postupno olakšati prijelaz s posla na odmor, a također je odličan ispušni ventil za rješavanje nagomilanog stresa.
Jačanje imuniteta
Zdravom prehranom, redovitom tjelovježbom i uz dovoljno sna vaš će organizam odmah postati otporniji. Međutim, prije vikenda ili godišnjeg odmora možete pojačano konzumirati namirnice koje jačaju imunitet pa čak i uzeti dodatak prehrani koji će povećati otpornost organizma na infekcije, kako prenosi ordinacija.hr.