Radnici u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) u 2025. godini će primati minimalnu platu od 1.000 KM i to je odluka koju niko neće niti želi promijeniti. Ono što se trenutno dešava u dijalogu vlasti i poslodavaca je pokušaj ovih drugih da smanje oporezivi dio. No, komentari koji dolaze iz stranaka vlasti govore o neujednačenom pristupu.
Poslodavci traže da im se smanji oporezivi dio plate, poručujući da će to rasteretiti privredu te da je nužno. No, ako se vratimo na početak jasno je da su odluku o minimalnoj plati od 1.000 KM iznijeli i komunicirali članovi Kolegija Vlade FBiH, a to su Nermin Nikšić (premijer) i dva dopremijera i to Toni Kraljević (ministar finansija) i Vojin Mijatović (ministar razvoja, poduzetništva i obrta).
Nakon obznanjivanja vijesti o minimalcu od 1.000 KM, osim od poslodavaca, reakcije su se počele redati i od predstavnika stranaka Trojke. Određeno nezadovoljstvo su iskazali kadrovi Naroda i pravde (NiP), prije svih Aljoša Čampara, koji je najavio aktivizam na donošenju fiskalnih zakona, konkretno smanjenje opterećenja na rad u kontekstu Zakona o doprinosima.
Potom je Naša stranka jučer izašla u javnost saopćenjem uz poruku da traže da se prepakuje trenutna odluka Vlade FBiH te da se oporezivi dio plate sa 1.000 KM smanji na 800 KM, kako bi privreda spremnije dočekala fiskalnu reformu.
Dalje su istakli kako će u narednom periodu sve svoje napore fokusirati da na dnevni red Predstavničkog doma Parlamenta FBiH dođe Zakon o doprinosima.
I ništa u svemu tome ne bi bilo toliko čudno da Naša stranka nije dio aktuelne Vlade FBiH, u kojoj imaju dva ministra, a u Parlamentu FBiH imaju i predsjednika Predstavničkog doma. Stoga se nameće pitanje, da li je Naša stranka uopšte učestvovala u razgovorima na Vladi FBiH o ovom pitanju do sada? Kako su glasali njeni ministri za odluku o minimalcu? Zašto ranije nisu reagirali i tako dalje.
Sada, kada svi najavljuju svoj pojačan angažman kako bi se cijeli set fiskalnih zakona našao u parlamentarnoj proceduri također ostaje nejasno da li će Vlada FBiH, a konkretno Trojka biti jedinstvena? Da li će se raditi na jednom nacrtu i prijedlogu zakona kako bi što prije bili usvojeni? Ili će svaka stranka izlaziti sa svojim prijedlozima i tako usporiti cijeli proces.
U konačnici, ako postoji konsenzus, a djeluje da postoji u vezi činjenice da je neophodno usvojiti cijeli set fiskalnih zakona i smanjiti doprinose na platu, onda bi sve stranke iz vlasti, ali i opozicija trebali biti fokusirani na jedan prijedlog spomenutih zakona.
Primarno je potrebno što prije usvojiti Zakon o fiskalizaciji, a zatim i zakone o doprinosima i dohotku. Individualni, stranački pristup samo će razvodniti priču i dodatno usložniti proces, a da bi sve funkcionisalo Trojka mora pokazati jedinstvo, a zatim i sa opozicijom i predstavnicima poslodavaca aktivno razgovarati kako bi cijeli proces okončali na zadovoljstvo radnika, ali i privredne zajednice i na koncu vlasti, odnosno entiteta.
Svi koji participiraju u vlasti imaju put i način kako da djeluju i kako da bez ustručavanja pokrenu stvari u pravom smjeru, jer građani nemaju koristi od pojedinačnih istupa koji pokazuju da nema dovoljno ni komunikacije niti analize potrebnih koraka. Fiskalni zakoni bit će test za sve navedeno.
