Ukonkretnom slučaju bilo navedeno da odluke visokog predstavnika stupaju na snagu 2. jula, čime se opovrgavaju navodi odbrane da je trebalo sačekati objavljivanje u službenom glasniku
Sud Bosne i Hercegovine je prvostepenom presudom osudio Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu zatvora za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
Iz Suda Bosne i Hercegovine je saopćeno da je Dodiku, uz kaznu zatvora, izrečena mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude.
Istom presudom je krivnje oslobođen Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a.
Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banja Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
- Tvrdnja odbrane – da Christian Schmidt nije legalno izabrani visoki predstavnik i da samim tim nema legitimiteta da donosi zakone, kao i da nema ovlaštenja da nameće zakone – su neosnovane, rekla je u obrazloženju presude sutkinja Sena Uzunović.
Napomenula je da je odgovor na ova pravna pitanja dao Ustavni sud u određenim odlukama, a da ih prihvata i Sud BiH. Pozivajući se na te odluke, navela je da ovlaštenja visokog predstavnika proizilaze iz Aneksa 10, te Bonske deklaracije, i da visoki predstavnik kada interveniše djeluje kao vlast.
- To je neka vrsta funkcionalne dualnosti… Međunarodna zajednica mu je povjerila posebne ovlasti i njegov mandat je međunarodni, navodi se u jednoj od odluka koje je Uzunović citirala.
Dodala je da je Parlamentarna skupština BiH slobodna da mijenja donesene zakone. Uzunović se osvrnula na zaključke Ustavnog suda o imenovanju visokog predstavnika od neformalne grupe zemalja, kao i o razrađivanju njegovih nadležnosti da smjenjuje zvaničnike i nameće zakonska akta kada to nisu učinile domaće vlasti.
Uzunović je kazala da su tačni navodi odbrane da zakoni u BiH stupaju uobičajeno osam dana od objavljivanja u službenom glasniku, ali je naglasila da se to odnosi samo na one zakone koje donese Parlamentarna skupština. Kad su u pitanju zakoni koje donosi visoki predstavnik, kako je navela, oni se objavljuju na službenoj stranici OHR-a i u njima se navodi kada stupaju na snagu.
Kazala je da je u konkretnom slučaju bilo navedeno da odluke visokog predstavnika stupaju na snagu 2. jula, čime se opovrgavaju navodi odbrane da je trebalo sačekati objavljivanje u službenom glasniku.
- Ne postoji obaveza visokog predstavnika da svoje odluke objavljuje u službenom glasniku, kazala je Uzunović.
Prema presudi, visoki predstavnik je 1. jula 2023. donio odluke o sprečavanju stupanja na snagu zakona, a Dodik je 7. jula potpisao ukaze o njihovom proglašenju. Visoki predstavnik je takođe 1. jula donio odluku o izmjenama Krivičnog zakona kojima se inkriminiše neizvršavanje njegovih odluka.
Uzunović je kazala da predsjednik RS-a može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu, te da je dužan proglasiti zakon samo ako je Skupština ponovo odlučivala o njemu. Dodala je da su odluke visokog predstavnika stupile na snagu prije Dodikovog potpisivanja ukaza, javlja BIRN BiH.
- Bio je u obavezi (Dodik) da zahtijeva od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o tim zakonima, navela je sutkinja.
Obrazlažući sankciju, Uzunović je napomenula da je za neizvršavanje odluka visokog predstavnika propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora te da je, kao obavezna, predviđena mjera zabrane vršenja dužnosti od jedne do deset godina.
- Postoji opasnost da bi dalje vršenje dužnosti predsjednika RS-a iskoristio za dalja kršenja… kao što je javno najavljivao”, kazala je Uzunović.
Napomenula je da se u period zabrane obavljanja dužnosti ne računa vrijeme provedeno u zatvoru.
Lukić je oslobođen jer nije dokazano da je u svojstvu vršioca dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a potpisao obrazac, čime je omogućio objavljivanje ukaza koje je potpisao Dodik. Uzunović je navela da su bitni elementi krivičnog djela svojstvo učinioca i radnja izvršenja, a da iz izvedenih dokaza nije utvrđeno da je Lukić 9. jula imao svojstvo vršioca dužnosti direktora.
Kako je kazala, iz registracije u sudu vidljivo da je 14. jula upisano razrješenje dužnosti dotadašnje direktorice Milke Devušić i imenovanje Lukića.
- To svojstvo se ne stiče imenovanjem od strane Vlade već upisom u registar, navela je sutkinja.
Ona je obrazložila da se procedura objavljivanja u službenom glasniku ne pokreće potpisivanjem obrasca nego primanjem ukaza.
Napomenula je da se Lukić 9. jula ponašao kao vršilac dužnosti direktora i da bi njegove radnje mogle imati elemente nekog drugog krivičnog djela, ali da Sud nije bio u mogućnosti da izvrši prekvalifikaciju jer bi time narušio objektivni identitet optužnice.
Dodik i Lukić, kao štu su ranije najavili, nisu došli na izricanje presude, a nisu prisustvovali niti njihovi branioci.
Suđenje je počelo u februaru 2024.
Na ovu presudu je dozvoljena žalba Apelacionom vijeću Državnog suda.
Foto: Oslobođenje
