No ono što građane najviše zanima, a to je - o kojim se vodama radi, te da li je riječ o uvoznim ili domaćim proizvođačima, ostali smo uskraćeni za odgovore i u Zavodu za javno zdravstvo FBIH i u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove FBiH (FUZIP).
I inspekcija izvršila uzorkovanje
U Zavodu kažu "kako je to strogo poslovna tajna, te da to može uraditi samo Uprava za inspekcijske poslove nakon provedene službene kontrole".
U Federalnoj upravi za inspekcijske poslove pak navode "da FUZIP ne može preuzeti odgovornost za saopćavanje informacija do kojih nije došla postupanjem njihovih inspektora u okviru jasno definisanih i zakonom propisanih procedura i ovlaštenja".
- S obzirom na to da navedeni monitoring nije provodila Federalna uprava za inspekcijske poslove temeljem zakona koji regulišu našu nadležnost, to nije ni zakonito, niti profesionalno, etično, pa čak ni logično, da preuzimamo odgovornost saopćavanje informacija do kojih nismo došli postupanjem naših inspektora u okviru jasno definisanih i zakonom propisanih procedura - istakli su u FUZIP-u.
No da Zavod nije uradio spomenutu kontrolu, voda u kojoj su pronađene nedozvoljene bakterije i dalje bi, naglašava Šarac, bile u prodaji.
- Naravno da se svaka serija ne može kontrolirati, ali da nismo proveli spomenuti monitoring, ta bi voda i danas bila na policama trgovina. Mi smo sa rezultatima naše analize upoznali inspekciju koja je nakon toga izvršila uzorkovanje i kod proizvođača i u maloprodaji. Sa aspekta zdravstvene ispravnosti i kakvoće rezultati su bili ispravni - ističe Šarac.
Što se tiče javnog iznošenja informacije o kojim vodama je riječ, Šarac dodaje "da inspekcija na nivou Federacije BiH sada može napraviti ciljani monitoring i po dobijanju službene rezlutate saopćiti građanima".
- Inspekcija to ima pravo uraditi po zakonu jer se zna tačno kada je to poslovna tajna, a kada nije. Naš je posao da uradimo operativni dio, da ukažemo da se pojača nadzor, gdje se mogu desiti propusti u tom lancu, od proizvođača, same sirove vode, proizvodnje, punjenja, do maloprodaje i građana. To jeste naš cilj - kaže Šarac.
U Zavodu nam nisu mogli odgovoriti ni na pitanje - da li su nedozvoljene bakterije pronađene u uvezenoj ili vodi domaćih proizvođača?
- Nismo pravili selekciju na način da li se radi o domaćoj ili uvezenoj vodi. Kontrolu smo uradili sa aspekta zdravstvene ispravnosti i kvalitete - kazala je Šarac.
Podsjetimo, monitoring prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH, kontrolisanih u razdoblju od oktobra 2021. do septembra 2022. godine, vršio je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.
Šta je Zavod analizirao
Podsjetimo, monitoring prirodnih izvorskih, mineralnih i stolnih voda na području Federacije BiH, kontrolisanih u razdoblju od oktobra 2021. do septembra 2022. godine, vršio je Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Kao uzorak korišteno je 49 posto mineralne, 47 izvorske, a četiri posto stolne vode.
Oko 31 posto ispitivanje vode nije prošao postupak provjere Agencije za sigurnost hrane BiH, a oko 50 posto flaširanje vode je uvezeno u BiH.
Također, jedna četvrtina uzoraka, tačnije 27,5 posto nije bila u skladu sa odgovarajućim pravilnikom, od čega 61,1 posto nije bilo u skladu sa deklaracijom na proizvodu.
Što se tiče mikrobioloških parametara, odnosno zdravstvene ispravnosti vode za piće, rezultati monitoringa su pokazali da je sedam od 70 uzoraka sadržavalo bakterije koje ne smiju biti prisutne u vodi, saopćeno je javnosti 17. novembra iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
