Odmah na početku razgovora smo upitali Bečarevića koliko više novca izdvajamo za osvijetljen i topao stan, pogotovo ukoliko ovaj period uporedimo sa pet godina unazad?
“Dakle, ako su građani plaćali plin oko 150 KM, sada će taj iznos biti nekih 250 KM čak i 270 KM. Kada je riječ o električnoj energiji, ako se ranije izdvajalo za nju 100 KM, sada ćete platiti više do nekih 115 KM. Samo što u ovom slučaju povećanja cijena električne energije moram istaći da ovo povećanje koje se desilo nije bilo zadnje, već se u narednom periodu treba očekivati još poskupljenja struje. Ovo je inače samo početak onoga što će se dešavati u sektoru električne energije. Drugi segment koji tako tiho prolazi, a ne znam zašto radi onih poslodavaca koji plaćaju sve veću cijenu struje, jeste da je za očekivati jedno drastično povećanje cijena električne energije od 1. januara ako Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) ne povuče ugovore koje je dostavila. U tom slučaju riječ je o povećanju cijena struje ponovo za poslovne subjekte. I to povećanje je za one koji prelaze na tržišno poslovanje, a to su gotovo svi izuzev veoma malih izuzetaka socijalnih službi i sl. I to povećanje se procentualno odnosi na podatke između 70 i 100 posto. Takve su ugovore dobili pa ćemo vidjeti šta će biti jer se o tome šuti”, pojasnio je Bečarević.
Drastičan pad izvoza struje u BiH – do kraja godine i preko pola milijarde KM?
Bečarević navodi i pozadinu svega ovoga ističući da u BiH drastično pada izvoz električne energije.
“Pokazatelji ukazuju na to da nam je za 350 miliona KM pao izvoz električne energije. Za državu to utječe na platni bilans i manje novca EP BiH u smislu toga da se dosad kroz izvoz struje na neki način kompenzirala manja cijena ovog energenta prema stanovništvu i privredi. A sada je prema privredi cijena već dva-tri puta bila drastično povećana cijena”, dodao je.
Zatim je ustvrdio Bečarević da je sada na snazi drugačiji vid kompenzacije. Tako se sada, uslijed pada izvoza, povećava cijena struje domaćinstvima i poslovnim subjektima.
“Gdje će drugo kompenzirati. Problem je što pada i proizvodnja električne energije i uglja. Dakle, svi elementi su u padu i jednostavno unutar federalnog dijela bazen je jedino građanstvo i privreda i građani moraju znati da se ovaj pad od 350 miliona eura desio u prvih devet mjeseci, a imamo još 10., 11. i 12. mjesec do kraja godine i taj pad može biti preko pola milijarde. Znači negdje to treba neko platiti i nema ko drugi. I ne mogu da shvatim da se svakodnevno o tome ne govori. Vi imate pad u ovom segmentu, onda pad u potrošnji prirodnog gasa i neko će za to reći da je to dobro jer ide manje deviza koje se plaćaju u dolarima, ali nije to baš tako jer pad potrošnje prirodnog gasa vidimo u zagađenju zraka pogotovo u Kantonu Sarajevo jer ljudi prelaze na alternative koje su drvo ili ugalj. I već smo u prvih sedam dana bili među prvih deset najzagađenijih država, a zima već nije kako treba ni počela”, istakao je Bečarević.
Zatim je naglasio da će mnogi ljudi zbog njegove priče pomisliti da ima nešto protiv EP BiH što, kako dodaje, apsolutno nije tačno.
“Nije tačno nikako, ali jednostavno nije normalno da kažete da kažete da vam je povećanje cijena električne energije za razvoj i da u istom trenutku ugovor koji je nekad koštao 8,5 miliona KM zaključite automatski na 14 miliona KM. Ili, s druge strane, da podignete cijenu i u obrazloženju kažete da je to usklađivanje i da je za razvoj i ulaganja EP BiH, a u isto vrijeme u plan poslovanja stavite stavku da ćete primiti 400 novih ljudi. EP BiH je objavila konkurs za plan novih 30 ljudi u Elektrodistribuciji Sarajevo. Imaju 4.000 zaposlenih, ali nemaju 30 ljudi. Uredu i to, ali tih 30 ljudi košta milion KM na godišnjem nivou. I to je samo početak prijema kojeg oni planiraju. I svi ti ljudi koje će primiti će biti u Elektrodistribuciji”, tvrdi Bečarević.
Firma supruge federalnog ministra Rame Isaka dobila ugovor od 14 miliona KM umjesto 8 miliona KM
Zatim je istakao još jedan problem.
“Mi imamo novi Zakon o električnoj energiji u Federaciji BiH i Zakon o regulaciji energijske djelatnosti i za njih su rekli da su reformski zakoni. Baš me interesuje da li je iko čuo da je neka reforma urađena u elektroenergetskom sektoru. Nikakve reforme nije bilo. Imamo FERK regulatora koji je sada nadležan za sve kada je riječ o cijenama. Oni na svojoj stranici još nemaju uopće nikakve pokazatelje za sektor gasa koji im je dodijeljen da mu regulišu cijenu. Isto tako bi EP BiH trebala odvojiti djelatnosti. Dakle da se odvoje distribucija i proizvodnja, prijenos je već odvojen. Mi smo sada u novembru, rok je bio dvije godine i čini mi se da on ističe naredne godine u augustu ili septembru, a taj proces nije ni započet. Sve je to loše pogotovo kada se vide sve te obaveze i podatke da je EP BiH prošle godine poslovala sa preko 300 miliona KM gubitka, zatim sa 26 miliona KM gubitka na pola godine, kada vidite da daju 14 miliona KM umjesto 8 miliona KM i koji je posebno zanimljiv jer je to firma od aktuelnog federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka, a kaže se da je to od njegove žene, ali to je njegova vrlo vjerovatno. Taj ugovor na 14 miliona KM umjesto 8 miliona KM se daje za zaštitarske usluge i videonadzor. I mislim da sada kada bi zaposlili ljude da oni ne bi koštali 14 miliona KM jer ogroman je ovo tender i trebalo bi analizirati dokument i vidjeti šta sve on podrazumijeva. Doduše, taj ugovor je na tri godine, ali bez obzira na to, riječ je o ogromnom iznosu. S druge strane, tu je kupovina uglja za, čini mi se, 54 miliona KM od privatnog rudnika za kojeg je Američka ambasada dala jasno usmjerenje i pitanje da li treba to da se izvrši i upozorila EP, ali oni su to jučer uradili. I jučer je bio još jedan biser na Parlamentu FBiH gdje je za revizora izabrana kćerka od kuma od Dragana Čovića. I kada sve ovo vidite morate se zapitati kako ova zemlja može ići naprijed ako su rekli da ništa neće raditi što su ovi prije njih, a sve rade, možda čak i gore onda jednostavno vidite da idete u jednu tamnu rupu iz koje je teško izaći”, naglasio je Bečarević.
Istakao je da je u ovom trenutku energetska slika BiH vrlo sumorna.
“Imamo blokiran projekt Južne interkonekcije znamo svi zbog čega, zakon je rečen, krajnji rok je bio septembar i to je premijer rekao, ne ja, prošao je eto i taj mjesec došao nam je novembar i ništa se nije promijenilo. Ta Južna interkonekcija bi nam značila diverzifikaciju izvora snabdijevanja, sigurnost snabdijevanja, nove izvore gasa, jednostavno nam sve daje. I ono što je još bitnije, ne znam više po koji put ovo govorim, postojeći gasovod je star preko 40 godina. Očigledno određenim lobijima nije u interesu da se ovo završi”, mišljenja je Bečarević.
Na kraju je upitao šta su EP BiH, EP HZHB i EP u Republici Srpskoj izgradile budući da je u regiji trka s vremenom kada je riječ o gradnji proizvodnih objekata za obnovljive izbore?
“Koje smo mi izgradili? Kada je na Krku izgrađen Terminal on je imao 2,9 milijardi kubika kapacitet i pojedini u BiH su pričali da će to propasti, a danas on ide na šest milijardi kubika, duplo ga povećavaju. Dakle, do 2037. godine je prodato 2,9 milijardi kubika i oni sada samo sjede, čekaju brodove i broje pare. Shvatate li kakve mi promašaje radimo? A svako zna da je energetika stub države. Ako će se biti opredijeljeno na kompletan uvoz, onda ćemo imati problem sa cijenama. Inače je bio otprilike omjer da ono što EP izveze električne energije, onda toliko uveze gasa i da faktički time anuliramo uvoz ovim izvozom. A mi danas ne izvozimo električnu energiju, odnosno, ona dramatično pada. I kada se pogleda bilans sve više i više uvozimo električne energije. A ne znam ko će tu cijenu od uvoza električne energije plaćati. I ovo je sada problem, a pogotovo će biti od 1. januara kada počnu takse na CO2”, zaključio je Bečarević.
