Od Cazinske bune i političke dinastije Pozderaca kao neprepoznatljivijih „identiteta“ jednog ranijeg Cazina, u dramatičnoj vremenskoj paraboli od sedamdeset godina nesretno krunisanom još jednim ratom na ovim prostorima, današnji Cazin koji je 2017. godine dobio administrativno „unapređenje“ u grad, pažljivo barata sa svojom povijesnom i političkom slojevitošću koji su ga u nekadašnjim jugoslovenskim okvirima određivali kao Kikićevu „provinciju u pozadini“ sa kasablijskim mentalitetom.
Današnji Cazin dobro je proučio i platio istorijske lekcije sa preovlađujućim nijansama tamnog kolorita i posljednjih godina sa mnogo energije i sistema vodi, čini se uspješno, jednu strateški i operativno daleko kompleksniju aktivnost – organizaciju razvoja svih potencijala grada i stvaranja povoljnog okruženja za život. Iako je Bihać nominalno administrativni, politički, univerzitetski centar Krajine i glavni grad, realnost negira ove službene nominalije, u korist susjednog Cazina.
FOTO: Afan Mulalić
Grad Cazin je poduzetnički i trgovački centar Unsko- sanskog kantona (USK), a svojim trudom i radom nastojimo da to postane i u mnogim drugim segmentima kako bi i naš kanton u cjelini postao razvijena regija i najbolji primjer u BiH. Ovo je ujedno i potvrda kontinuiteta u historijskom razvoju Cazina, a na određen način i ispravljanje nepravde prema ovoj sredini- govori gradonačelnik.
Urbano dizajniranje Cazina najvidljivije je u samom centru. Ulaganja u uređenje urbanog dijela grada su kontinuirana u posljednjih deset godina i vizure Cazina sasvim su promijenjene. Od izgleda prosječne bosanske čaršije konfiguracijski brdovite Cazin sada liči na savremeni evropski gradić.
Moderna rasvjeta, uređene pješačke staze, cvijeće i zelene površine osvježavaju betonske i asfaltne cjeline. Panoramom dominira Gradska džamija smještena u zidinama srednjovjekovnog grada, sagrađena 1576. godine, ali je tu i novi Trg Prvog predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, na koji se nadovezuje Trg Zlatnih ljiljana gdje je, zapravo, administrativni dio Grada Cazina. Nazivi trgova upućuju nedvosmisleno na identitarni državno-politički obrazac ovog grada.
„Gradsko jezgro posljednjih se godina ekspanzivno širi u svim pravcima, a naročito prema naselju Mala Lisa čiji izlaz je na magistralnoj cesti Bihać – Cazin – Velika Kladuša. U posljednjih deset godina u urbanom dijelu grada izgrađeno je blizu 30 stambenih zgrada u kojima je od 40 do 80 stambenih jedinica, dok su i stare zgrade gotovo sve obnovljene i sanirane.
Cazin karakteriše još jedan zanimljiv izuzetak-ima najveći broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava u FBiH. Ovaj podatak ukazuje na sistematičnost i uređenost jednog segmenta razvoja.
Cazin je lider u proizvodnji mlijeka na USK sa 600 mljekara.
Inače, „Cazinski kestenov med“ prvi je brendirani proizvod animalnog porijekla u BiH.
Cazin je sredina marljivih i aktivnih ljudi i to je, uz dobro domaćinsko upravljanje, ključ našeg uspjeha.
Ono što baca mrlju na neke pozitivne pomake u zadnjem vremenu jesu netransparente gradnje, posebno je to eskaliralo na slučaju izgradnje škole Cazin 1, zbog čega su roditelji te ustanove i tražili organizaciju protesta i javnog okupljanja protiv cazinskog gradonačelnika, gradske uprave i rukovodstva škole koje je povezano sa vladajućom strankom u Cazinu, ali i slučajevi sa isporukom nezdrave i nečiste vode u mnogim dijelovima Cazina, na šta su primjedbe i protivljenja slali građani našeg Grada. Da bi Cazin zaista postao i izgradio se u evropski grad, ovakvi slučajevi ne smiju biti dio naše svakodnevice u narednom periodu.
