Procjenjuje se da oko 35 svjetske populacije vozi lijevom stranom, a od većih zemalja to pravilo vrijedi u Australiji, Novom Zelandu, Irskoj, Indiji, Japanu i nekim karipskim otocima. Vožnja u tim zemljama je često opasna za vozače koje su navikle na vožnju desnom stranom.
Jedno od objašnjenja krije se u tome da je za srednjovjekovne mačevaoce na konjima imalo smisla držati se lijeve strane kako bi im ruka bila bliže protivnicima. Onih 10 do 15 posto ljevorukih vitezova vjerovatno se jednostavno moralo natjerati na to.
Montaža i demontaža viteške opreme i konja bili su također lakši sa lijeve strane konja i sigurniji uz ivicu ceste nego u centru.
Zapravo se čini da je pravo pitanje zašto su ljudi uopće prešli na tu praksu da voze desnom stranom ceste.
Stvari su se promijenile kasnih 1700-ih, kad su se veliki vagoni, koje je vuklo nekoliko parova konja, koristili za prijevoz poljoprivrednih proizvoda u Francuskoj i SAD-u. U nedostatku vozačkog mjesta u vagonu, vozač je sjedio na zadnjem lijevom konju, slobodne desne ruke i koristio bič kako bi konje održavao u pokretu. Budući da je sjedio s lijeve strane, želio je da drugi vagoni prolaze s njegove lijeve, pa se držao desne strane ceste.
Britanska vlada odbila je odustati od uvriježenog načina vožnje, a 1773. je uvela Opći zakon o cestama, koji je poticao vožnju lijevom stranom. To je kasnije potvrđeno i u Zakonu o cestama iz 1835. godine. U međuvremenu, Francuska je nakon revolucije, pod njihovim ljevorukim vladarom Napoleonom, prihvatila trajni pomak prema vožnji po desnoj strani ceste.
Britanci i Francuzi dijelili su tada svu moć u mnogim krajevima svijeta, pa se način vožnje širio kao dio brze kolonizacije koju su provodili, tako da su zemlje koje su kolonizirali morale preuzeti "njihov" način vožnje kao obavezan. To objašnjava zašto u bivšim britanskim kolonijama, poput Australije, Novog Zelanda i Indije vozači voze lijevom, dok u bivšim francuskim kolonijama, poput Alžira, Obale Slonovače i Senegala voze desnom stranom.
Kada je Henry Ford predstavio svoj Model T 1908. godine, vozačko je mjesto bilo s lijeve strane, što znači da će automobili morati voziti s desne strane ceste kako bi putnici koji su putovali sprijeda i straga mogli izaći iz automobila na ivičnjak.
To je utjecalo na promjenu u mnogim zemljama poput Kanade, Italije i Španije koje su tokom 1920-ih godina promijenile način vožnje tako da voze desnom stranom, a veći dio Istočne Evrope slijedio je primjer u deceniji iza toga. Tek 1967. godine švedski vozači počeli su voziti desnom stranom.
Britanci, međutim, ne mijenjaju pravilo i vjerovatno neće nikada, piše Reader's Digest.
