Budući da je BiH prošle godine usvojila Strategiju aproksimacije propisa pravnoj stečevini EU u oblasti zaštite okoliša , ispunila je uslov da može očekivati europsku pretpristupnu pomoć (IPA) u sektoru okoliša do kraja budžetskog perioda EU.
Ali u kojim iznosima i kada, odlučivat će Europska komisija. Od toga će, između ostalog, zavisiti u kojoj mjeri će se usvajati i implementirati zakoni u oblasti zaštite okolište, očuvanja životne sredine, reciklaže, upravljanja otpadom.
Drugim riječima, novac od EU stizat će u mjeri u kojoj država, entiteti i kantoni budu pokazali interes za ovu, veoma važnu, oblast za Europi.
Ako je suditi prema sadašnjem stanju, entitetska ministarstva prihvatili su se te obaveze, dok, pak, većini stranaka, a posebno vladajućim, fokus na okoliš i životnu sredinu ne donosi toliko glasova, pa su se time veoma malo ili nikako posvetili u svojim programima.
Ali, krenimo redom.
U sektor poljoprivrede, okoliša i energetike je uloženo najmanje IPA novca, dijelom zbog podjele IPA I na pet komponenti, od kojih su BiH bile dostupne samo dvije, a dijelom i zbog doskorašnjeg nepostojanja sektorskih strategija u BiH.
Nakon usvajanja spomenute strategije na državnom nivou Vijeće ministara BiH je u prošlom mjesecu usvojilo Informaciju o Državnom programu IPA 2018 iz kojeg bi najviše sredstava trebalo biti usmjereno za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Ipak, za oblast zaštite okoliša planirana su sredstva do 20 miliona eura, koja će biti usmjerena na infrastrukturne radove u oblasti voda i upravljanja čvrstim otpadom te na podršku za implementaciju direktiva EU u ovim oblastima.
U procesu integracije u EU, naša zemlja se, naime, opredjelila da uskladi svoje zakonodavstvosa Acquis Communitaire, tj. pravnim tekovinama EU u svim segmentima, uključujući i segment zaštite okoliša.
Jedna od važnijih direktiva koju moramo implementirati je i Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu, kojom se postavlja princip „produžene odgovornosti proizvođača“, tj. obavezu pred sve subjekte u životnom lancu ambalaže od proizvođača, ambalaže, punioca, preko uvoznika, distributera do trgovaca, da recikliraju i iskoriste ambalažni otpad koji nastaje na tržištu nakon konzumiranja njihovih proizvoda i to u procentima koje određuje država, dok se ne postignu ciljevi iz EU Direktive. Budući da ovu direktivu do sada nismo primjenjivali izostajala je, ne samo pretpristupna pomoć EU, već i novac međunarodnih finansijskih institucija i namjenskih fondova kao što su Svjetska banka, KfW, Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), Globalni fond za zaštitu životne sredine (GEF), Specijalni fond za klimatske promjene (SCCF) i slično.
Treba, pak, naglasiti, da nadležnost nad okolišem prema ustavima BiH i FBiH pripada entitetima, a kada je riječ o Federaciji, ona ovu oblast dijeli sa kantonima.
Kada je riječ o RS-u, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić najavila je skorije donošenje Plana upravljanja otpadom odnosno preciznije definisanje smjernica i konkretne korake na realizaciji strateških ciljeva iz istoimene strategije.
Ona je rekla i da očekuje najbolje lokacije za zbrinjavanje otpada, s obzirom na relevantne faktore – broj stanovnika, količine i vrste proizvedenog otpada, poštujući načela upravljanja otpadom, a prije svega načelo izbora najpogodnije opcije za životnu sredinu i načelo blizine i zajedničkog pristupa upravljanju otpadom.
“Plan upravljanja otpadom, uz Strategiju, unaprijedit će upravljanje otpadom u Republici Srpskoj i upravljanje životnom sredinom u cjelini. Kroz proces izrade dokumenta trebalo bi i da ojačamo kapacitete za planiranje u oblasti upravljanja otpadom i time omogućiti napredak u dostizanju EU standarda u oblasti zaštite životne sredine i doprinijeti napretku Republike Srpske i BiH u procesu pristupanja EU“, navela je Golić.
Federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo kazala je za Radiosarajevo.ba da je upravljanje otpadom jedna od bitnih tema na kojoj radi.
„Zajedno sa suradnicima i drugim nivoima vlasti – kantonima i općinama nastojim unaprijediti ovaj segment, odnosno uvesti primjenu naprednih, ekološki prihvatljivih metoda zbrinjavanja otpada te podržavati iznalaženje novih tehnologija koje će dovesti do boljeg očuvanja životne sredine što je direktno povezano sa zdravljem ljudi. Recikliranje je jedan od metoda da se ostvare višestruke koristi, jer se ujedno rješava zbrinjavanje otpada, proizvodi jeftinija energija ili neka druga korisna sirovina, čuvaju se prirodni resursi BiH, i što je najvažnije, štiti se zdravlje naših građana“, kazala je Đapo.
Ona je naglasila da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma u suradnji sa drugim resorima u Vladi Federacije te kantonima pripremilo prijedlog Zakona o zaštiti okoliša koji je u proceduri, usvojene su izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom. Također, pripremljen je prijedlog Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost koji bi unaprijedio transparentnost trošenja sredstava u kantonima i općinama. U izradi je i novi Zakon o zaštiti zraka te drugi podzakonski akti iz oblasti zaštite okoliša.
Đapo, koja je i potpredsjednica SBB-a ističe da ekološka politika odnosno zaštita životne sredine i zdravlja jedan od strateških ciljeva ove stranke te je sastavni dio i programa SBB-a za naredne izbore.
Amra Kunovac, zastupnica DF-a u Zastupničkom domu Federalnog parlamentarekla je za Radiosarajevo.ba da je progam ove stranke u finalnoj fazi da će vrlo brzo biti prezentiran. Podvlači da su naročitu pažnju u programu posvetili zelenim javnim nabavkama, ekološkim porezima i vjetroelektranama.
„Mislim da smo jedina stranka koja će ponuditi konkretna rješenja iz oblasti ekologije,koju smo obrađivali iz ugla ekonomije. Zelene javne nabavke, naprimjer, su postupak pri kojem javna tijela nastoje naručivati robu, usluge i radove koji tokom svog životnog ciklusa imaju manji učinak na okoliš od robe, usluga i radova sa istom osnovnom funkcijom koje bi inače naručili. Zelenom javnom nabavkom doprinosi se čišćem i zdravom okolišu i povećanju kvalitete života gradana, ona može biti pokretač inovacija te može osigurati industriji poticaje za razvoj zelenih proizvoda i usluga posebno u sekorima gdje javni naručitelji predstavljaju veliki udio na tržištu“, kazala je Kunovac.
Navodi da je kao federalna zastupnica u svom radu posvetila posebnu pažnju strategiji upravljana otpadom.
„ U FBiH još uvijek nemamo strategiju upravljanja opasnim otpadom. U nekim kantonima još uvijek nemamo planove upravljanja otpadom. Duboko svjesna činjenice da u EU za jednu godinu od reciklaže otpada ostvare prihod od 145 milijardi eura, stalno sam pokušavala kroz poslanička pitanja i inicijative poboljšati situaciju u kojoj se nalazi FBiH, po pitanju reciklaže otpada. Kod nas se vrlo mala koliina reciklira, a cjelokupan sistem od skupljanja, prodaje, prerade i reciklaže je jako loše razvijen. Posebnu pažnju treba posvetiti deponijama koje degradiraju tlo, smanjuju količinu obradivog zemljišta i potencijalni su izvor zaraze“, naglasila je Kunovac.
Potpredsjednica Naše stranke Nasiha Pozder kaže za Radiosarajevo.ba ističe da njena stranka, ne samo da u svom političkom programu ima jake zelene politike kroz koje zagovara da prostorne, okolišne politike moraju biti shvaćene i prihvaćene kao snažne ekonomske strategije, nego da otvara ove teme i o njima diskutuje sa građanima organizirajući javne tribine, ali i učestvujući u javnim raspravama.
Podsjetila je da su prvi reagirali na bespravnu gradnju na Buni i Bunici, na gradnju HE Vranduk, da su nedavno organizirali javnu tribinu na temu najavljene gradnje TE Kamengrad u Sanskom Mostu ili ekološke katastrofe na rijeci Spreči, da su jedini glasali protiv odluke o legalizaciji bespravne gradnje u Skupštini Kantona Sarajevo, u Zenici insistirali na sanaciji deponija i odlagališta Siđe i Vrača.
„Kada kažem reagovali, mislim na odlazak u mjesne zajednice, razgovor sa građanima i stručnjacima, a zatim i poduzimali korake prema nadležnim instancama. Ako govorimo o Kantonu Sarajevo, goruća pitanja kojima u svom programu povećujemo pažnju jesu zrak, voda, sanacija klizišta, upravljanje otpadom, energijska i energetska efikasnost, dakle, sva ona pitanja koja su trebala biti riješena kroz nedavno usvojeni Kantonalni akcioni plan zaštite okoliša, a smatramo da nisu, niti će biti, jer dosadašnje vlade nisu pokazale niti volju, niti znanje da ih riješe ili barem počnu rješavati“, navela je Pozder.
Irfan Čengić, generalni sekretar SDP-a, rekao je za Radiosarajevo.ba, da je SDP BiH predstavio Plan 10 koji je njihov izborni program.
„U tom planu se nalazi 10 politika a jedna od njih jeste zaštita okoliša i turizam. Iako smo svjesni da ova tema nije zanimljiva glasačima te da ne možemo dobiti glasove smatramo da kao stranka koja od oktobra preuzima odgovornost za vođenje države moramo imati spremne politike i iz ove oblasti“, kazao je Čengić.
Čengić podvlači da su stranice 144 do 151. Plana 10 posvećene okolišu, energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energije. U okviru toga posebno podvlači SDP-ov plan upravljanja otpadom .
„Hoćemo da upravljamo otpadom, ne da ga zbrinjavamo. Naš plan je da deponije ne budu odlagališta, već da se uveća udio reciklaže i proizvodnja RDF goriva iz komunalnog otpada“, ističe Čengić.
Iz SDA, HDZ-a BiH, SDS-a i SNSD-a u proteklim danima nismo dobili sagovornike na ovu temu. Kada je riječ o SDA u njihovom statutu stoji da svaki općinski izvršni odbor na svom području vodi aktivnosti zaštite životne sredine i humanitarne akcije. Ova stranka još nije javno predstavnila programsku deklaraciju za 2018. godinu, a u programskoj deklaracija za prošle izbore ne može se naći ništa o zaštiti okoliša i životne sredine.
HDZ BiH u svojoj programskoj deklaraciji spominje tek smjernicu „gospodarski rast i razvitak temeljiti na povećanju proizvodnje i izvoza, i korištenju potencijala relativno očuvanog okoliša“. Ova stranka nema posebno razrađeno poglavlje posvećeno ovoj problematici.
U SDS-u i SNSD-u u svojim programima također nisu posvetili pažanju okolišu i životnoj sredini.
