Cazin kao grad budućnosti. Ovo je nezvanični ali ipak prihvaćeni slogan nekih političkih partija koje na neorginalan način pokušavaju promovirati viziju Cazina.
No prije nego pomislite da je sve teklo slikovito, onda trebate da smanjite očekivanja.
Grad budućnosti naime je politički slogan, promotivni moto, tj. prazna ljuštura iza koje ne stoji ništa.
Prisjetimo se da se Cazin prije nekoliko godina presvukao iz opštinskog u gradsko ruho... No malo se toga osim ploča ispred donedavno općinskim, a sada gradskim ustanovama promijenilo.
Ta HISTORIJSKA ODLUKA kako su je nazvali i dobivanje epiteta Grada, mlade Cazinjane nije učinila euforičnim, koji i dalje sa istim žarom i ambicijama bježe glavom bez obzira u nama bliske evropske zemlje.
Cazin je jedan od 3 grada USK koji drže rekorde po odlivu mladih, stručnih i obrazovanih ljudi u inostranstvo.
Cazin, nekada grad uravnoteženog života, poljoprivrede, uslužnih djelatnosti i industrije, odavno preživljava od dijaspore, tj. ljudi koji su pobjegli trbuhom za kruhom.
Živne Cazin ljeti, ispune se terase ugostiteljskih objekata, šetači se guraju po preskupom trotoaru našeg grada, rade frizeri, konobari, stomatolozi, keramičari, moleri, automehaničari i svi oni koji kao ozeblo sunce čekaju ljetne godišnje odmore naše dijaspore.
No ako vas put u Cazin nanese zimi, tad ćete vidjeti tek poneku radnju koja hibernira i preživljava do idućih godišnjih odmora. Prazne ulice i tek poneki automobil porezne i kantonalne inspekcije koja vreba kao ptica grabljivica ne bi li kaznila kojeg nesretnika koji bi napunio budžetske vrećice.
Cazin je zimi prazan grad. I da tako smo mi kao grad u USK još u nečemu među prva 3 grada - Cazin je drugi po broju nezaposlenih. I tako za borbu i egzistenciju odlaze ljudi, odlaze moleri i bauštelci...
Ali ne odlaze samo moleri i bauštelci, odlaze nam i profesori, ljekari, medicinske sestre, inžinjeri, tehničari odlaze i ne osvrću se. A tjera ih ne samo ekonomska besperspektivnost već i umor od borbe za minimum dostojanstva. Minimum dostojanstva koje nam politika oduzima vec 25 godina.
Odlaze jer su umorni i od društva u kojem se o njihovim radnim mjestima raspravlja i odlučuje na stranačkim sastancima, umorni od namještenih konkursa, uslovljavanja i ostalih poslovnih doskočica naših političara. Kulture - one koja bi i priličila gradu budućnosti gotovo da i nema...
Zaluta 1 ili 2 puta neka popularna predstava u naš DOM kulture. A izložbe ili pak neki egzotičniji dogadjaj čak ni u toliko. A o sportu da tek i ne govorimo...
Trude se entuzijasti da ožive neke Cazinske vrijednosti. Ali ipak to ostaje samo na pokušaju. Kao i sve ostalo u ovoj našoj državi.
Ukoliko želimo promijeniti nešto i spriječiti odlazak ljudi, onda stvari moramo mijenjati odmah, a nedjelja, 15. novembra je prva prava prilika. Nemojte je propustiti.
Kenan Nadarević, kandidat Nezavisnog bloka za Gradsko vijeće Cazin
